Istraživanja pokazuje da je samo 47 odsto pametnih telefona baziranih na Androidu i 61 odsto Android tableta zašticeno antivirusnim rešenjem, dok 26 odsto pametnih telefona i 43 odsto tableta nisu zašticeni cak ni lozinkom. Interesantan je podatak da 27 odsto ispitanika nije svesno postojanja sajber pretnji koje targetiraju mobilne telefone, a 26 odsto je izjavilo da su svesni njihovog postojanja, ali da ih te pretnje ne brinu.
Da stvari budu još gore, 18 odsto nezašticenih Android pametnih telefona sadrže upravo one informacije koje napadaci traže: PIN kodove za bankovne kartice, šifre za onlajn banking sisteme i druge finansijske podatke. Oko 24 odsto ispitanika cuva šifre za pristup svom profilu na socijalnim mrežama, licnom i poslovnom i-mejlu, VPN-u i drugim osetljivim resursima na svojim uredajima. Cak i kad korisnici ne žele da podese šifru da bi zaustavili neovlašcen pristup svojim uredajima, oni i dalje cuvaju privatne i-mejlove (49 odsto), poslovne i-mejlove (18 odsto), kao i „podatke koje ne bi voleli da izadu u javnost" (10 odsto) na svojim pametnim telefonima.
Prema istraživanju, korisnici Androida se susrecu sa onlajn pretnjama cešce od korisnika koji imaju uredaje bazirane na Windows-u*. Korisnici ciji uredaji koriste Windows više su upoznati sa pretnjama i u 9 od 10 slucajeva trude se da zaštite svoje uredaje. Nadalje, istraživanje je pokazalo da se tokom perioda od 12 meseci 41 odsto korisnika pametnih telefona i 36 odsto korisnika tableta susrelo sa zlocudnim aplikacijama; 18 odsto korisnika pametnih telefona i 24 odsto korisnika tableta bili su žrtve hakovanja onlajn servis racuna; dok su 43 odsto korisnika pametnih telefona i 50 odsto korisnika tableta bili žrtve finansijskih napada. Procena za sve uredaje bazirane na razlicitim platformama jeste 31 odsto za zlocudne aplikacije, 14 odsto za hakovanje onlajn servis racuna i 43 odsto za finansijske sajber napade, što je znacajno manje nego procene za uredaje koji samo koriste Android.
0 comments:
Постави коментар