Приказивање постова са ознаком Novosti iz Srbije. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Novosti iz Srbije. Прикажи све постове

недеља, 24. мај 2015.

"Kosovo dobija telefonski kod, zahtev preko Austrije"

 Uskoro novi susret srpske i kosovske delegacije: Edita Tahiri

Tahiri je za RTK rekla da su se radne grupe Prištine i Beograda složile sa elementima sprovodenja plana u vezi pitanja koja se ticu Telekoma, kao i da ce biti dozvoljeno "jednoj novoj telefonskoj kompaniji na Kosovu da ograniceno deluje".

Ona je takode insistirala da se ne radi o novom operateru telefonije s obzirom da se "on na Kosovu dobija iskljucivo tenderom".

Prema recima Tahiri, radne grupe Priština i Beograda su se saglasile da se tokom ovog meseca ponovo sretnu u Briselu i da tokom dva dana zaredom preciziraju svaki detalj sprovodenja plana u vezi telekoma, kako bi potom o tom pitanju razgovarali i premijeri.

Radne grupe bi trebalo da se ponovo sastanu kako bi razgovarale o osiguranju vozila.

- O tom pitanju saglasne su obe strane - rekla je Tahiri.

субота, 23. мај 2015.

Berlin ne pušta Srbiju u EU

Proteklih dana je postalo jasno da je u vodu pala najava o otvaranju prvih poglavlja u junu. I oktobar koji figurira kao novi termin, mogao bi da bude na vrlo dugom štapu. O tome svedoci izjava ambasadora Nemacke u Srbiji Hajnca Vilhelma da ne zna da je Berlin dao zeleno svetlo za otvaranje poglavlja za pristup Srbije EU u oktobru, niti je nešto o tome cuo.

Vucic kaže da su svi u Srbiji umorni od strpljenja koje iskazujemo prema EU.

- Nismo samo uložili mnogo vremena, energije i politicke snage, vec smo zapoceli najteže moguce ekonomske reforme. Postigli smo mnogo u dijalogu sa kosovskim Albancima, ali nismo dovoljno poštovani - rekao je Vucic.

Predsednik parlamentarnog Odbora za evropske integracije Aleksandar Senic, medutim, komentariše da nesposobna vlast stalno sebi zadaje rokove i postavlja ciljeve koje ne može da ispuni, stvarajuci tako nerealna ocekivanja kod gradana. On za naš list podseca da je u 2014. licitirano da ce otvaranje poglavlja biti u julu, oktobru, pa decembru.

- Vlada je uvek krivca nalazila u EU, što kod gradana stvara utisak da smo stalno uslovljeni i ucenjeni - rekao je Senic, poslanik opozicione SDS.

Srpska vlast, prema recima analiticara Nebojše Bakareca, pomera datume ne samo po pitanju otvaranja poglavlja, vec i kada je rec o drugim krupnim i medunarodnim projektima.

- Pricali su 2012. da ce nam za dve godine biti bolje, a kad je rok prošao, pomerili su ga za kraj 2016. Sve vlasti su to radile, ali je ova suocena sa ekonomskom propašcu, nalazi se izmedu cekica i nakovanja na medunarodnom planu, a uz to je i nesnalažljiva. Cini mi se da smo na putu u EU kao hrcak koji trci beskonacno u tockicu - zakljucio je Bakarec za "Vesti".

Aleksandar Senic istice da se susretima sa predstavnicima EU uverio da Gazivode nisu uslov za otvaranje poglavlja, vec izrada akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

- To je beskrupulozni blef i izgovor da se prikrije nesposobnost vlade. Sreo sam se i sa Hanom, Mogerinijevom, Mekalisterom, Danijelsonom... Nikad nije receno da su Gazivode uslov, vec samo izrada akcionih planova za poglavlja 23 i 24. Prava i jedina istina je da vlada nije ostvarila osnovni preduslov - kaže Senic.

Dačić: U EU postoji konsenzus o otvaranju poglavlja

 Sad Nemacka da keža šta ocekuje od Srbije: Ivica Dacic

Dacic je to rekao za "Glas Amerike" osvrcuci se na sastanak "Prijatelji Srbije" koji je u ponedeljak održan u Briselu.

- U ponedeljak je bilo svima jasno, da mi vec mesecima pricamo da u Evropi zaista postoji jedan gotovo konsenzus vezan za to da Srbija treba što pre da otvori pregovore, da otvori poglavlja i da je tu kljucno pitanje Nemacka sa kojom treba razgovarati vezano za to šta je to po njihovom mišljenju dovoljno da Srbija može da otvori pregovore - rekao je Dacic.

On je ocenio da sada "svu pažnju treba usmeriti na to da se sa komesarima  Federikom Mogerini i Johanesom Hanom i sa našim nemackim partnerima vidi u kakvoj smo fazi.

Dacic je potvrdio da je kljucni politicki kriterijum za pocetak pregovora sa EU napredak u dijalogu sa Prištinom, ali da to nije narocito pravedno prema Srbiji zbog toga što Srbija nije ta od koje sve zavisi.

Dacic je izrazio zadovoljstvo rezultatima razgovora sa kolegama iz SE na sastanku u Briselu u utorak, kao i skupa "Prijatelji Srbije" na kome su se okupili ministri spoljnih poslova zemalja clanica Evropske unije.

Grad pravi štetu po Srbiji: Nastradali malinjaci, opustošena sela

 Mesta obelela, maline stradale: Meštanin Rudna Rastko Miloševic pokazuje napadali grad

Prema recima predsednika Asocijacije proizvodaca jagodastog voca Dobrivoja Radovica najviše su stradale malina i jagoda u Ivanjici.

- Da nisu delovali strelci protivgradne zaštite, šteta bi bila daleko veca - ocenio je Radovic za Tanjug.

Prema recima malinara Nenada Bogdanovica iz Kumanice, gradonosni oblak došao je iz pravca Golije, a grad je padao u nekoliko navrata i nacinio velike štete malinjacima.

Caslav Krstic iz sela Debelja (N. Varoš) je precizirao da su opustošene mesne zajednice Božetici, Štipkovo, Ljepojevici, Trudovo, Bukovik i Debelja.

Krstic navodi da je grad padao oko 20 minuta i dodaje da od krompira i voca nije ostalo ništa.

- Grad je obeleo, teško da ce imati stoka šta da pase jer je trava bukvalno samlevena. Nisam cuo da je dejstovala protivgradna zaštita, ali komšije kažu da su rakete stigle - naveo je Krstic.

Meštanin Rudna Rastko Miloševic rekao je da su jaka kiša i grad velicine oraha oštetili malinjake po kojima je taj kraj nadaleko poznat, a stradali su vocnjaci sa kruškama i jabukama, kao i pšenica i kukuruz.

- Nevreme je stiglo sa istoka, što se retko dešava, jer uglavnom dolazi sa Radocela i potrajalo je dobrih desetak minuta. Posledice nisu katastrofalne kao što je to bio slucaj nedavno u ivanjickom i ariljskom kraju, ali je svakako pricinjena znatna materijalna šteta - kaže Miloševic. Prema njegovim recima, zasadi cuvenog rudnjanskog krompira na srecu nisu stradali, ali se meštani Rudna nadaju da ce nadležni iz kraljevacke lokalne samouprave u što kracem roku izaci na teren, kako bi se precizno utvrdila pricinjena šteta.

Mihajlović: Oni koji ne mogu da se suzdrže, traže rekonstrukciju

 Mihajlovic: Ne znam kako ne mogu da se suzdrže

Odgovarajuci na pitanja novinara da li ce biti rekonstrukcije Vlade, kao što to kažu Pajtic i Tadic, Mihajloviceva je rekla da nije važno šta kažu njih dvojica, vec šta kaže najjaca stranka u Srbiji, koja "o tome nije pricala".

- Te izjave su odraz želje da oni budu deo Vlade, a ne da istinski pomognu da se nešto u Srbiji uradi. Ne postoji izjava u kojoj se oni nisu ponudili vladi. Ne znam da li toliko ne mogu da se suzdrže - rekla je Mihajloviceva novinarima pred otvaranje Medunarodnog sajma gradevinarstva.

Mihajloviceva, koja je potpredsednica Vlade i ministarka gradevine, saobracaja i infrastrukture, rekla je da se u Vladi ozbiljno radi i da se o rekonstrukciji nije pricalo.

- Šta pricaju drugi, to je njihova stvar - rekla je Mihajloviceva.

Miškovićev lobista u Hilarinom štabu

 Šef njene izborne kampanje radi kao lobista za Miroslava Miškovica

Klintonova se ovih dana i zvanicno kandidovala za buducu predsednicu SAD, a njena desna ruka je osnivac "Podesta grupe", koju je Miškovic angažovao ubrzo nakon što je uhapšen decembra 2012. godine.

Kompanijom rukovodi Toni Podesta, s obzirom na to da se Džon svojevremeno povukao iz upravljanja kada je ušao u državu administraciju.

"Podesta grupa" vec dve godine pokušava da slucaj Miškovica u medunarodnim krugovima predstavi kao politicki progon. Da li bi se vlasnik "Delte" mogao okoristiti o bliskost Džona Podeste s Klintonovom, mišljenja su razlicita.

Politicki analiticar Dragomir Andelkovic objašnjava da lobiranja u Americi jesu važna, ali i da "postoje granice koje se zovu nacionalni interes SAD".

- U ovom trenutku je teško reci šta Miškovic može da postigne, jer još ne znamo ni kako ce Klintonova proci na predsednickim izborima. Angažovanje „Podeste“ je potez koji može da se Miškovicu isplati, ali mislim da se to ipak nece desiti. U svetlu dešavanja u Ukrajini i zbog veza s Rusijom, Srbija se sada nalazi u geopolitickoj orbiti i ne verujem da bi SAD zbog ovog slucaja kvarile veze sa Beogradom - kaže Andelkovic za Blic.

S druge strane, analiticar Dušan Janjic smatra da je "Miškovicu od lobista mnogo mocniji saveznik bio tužilac".

- Tužilac je napravio takvu tužbu da ce Miškovic, sa lobistima ili bez njih, imati velike šanse da iz cele price izade slobodan i da od države naplati novac. Naravno, ako mu se ne otkrije još nešto - kaže Janjic.

Džon Podesta (levo) i njegov brat Toni su 1988. osnovali kompaniju za lobiranje i odnose s javnošcu "Podesta grupu" sa sedištem u Vašingtonu. To je jedna od najskupljih i najuticajnijih lobistickih kuca u svetu.
Medu njihovim klijentima su vlade Egipta, Azerbejdžana, Albanije, Gruzije i Kenije, kao i kompanije "Volmart", "Bank of Amerika", "Nestle", "Mišlen", "Hajneken", "Junajted tehnolodžiz", "Sunoko"... Za kompaniju se, inace, smatra da je bliska demokratama u SAD, Bilu Klintonu i Baraku Obami. Džon je do februara ove godine, kada je prešao kod Hilari Klinton, bio Obamin glavni savetnik.


Vlasnik "Delte" je "Podestu", jednu od najuticajnijih lobi-firmi na svetu, angažovao za nepoznatu sumu, dok su iz SNS tvrdili da je platio 20 miliona dolara.

U martu 2013. na adrese najuticajnih ambasada u Beogradu, ali i u EU stiglo je pismo iz "Podeste" sa navodima da je Miškovic, kao ugledni privrednik, žrtva kampanje nacionalistickih politicara. Od stranaca je traženo da uticu na njegovo oslobadanje, a premijera Vucica su indirektno optužili da je hapšenje izvršio samo zbog svog politickog rejtinga.

Nebojša Krstic: Dva puta sam sreo Klintonovu dok je bila državni sekretar. Ostavila je na mene utisak snažne licnosti. Vrlo je fokusirana, sluša sagovornike i njihove argumente, racionalna je i generalno ima dobar stav prema Srbiji.

Milan Antonijevic: Moj utisak je da veoma dobro vlada informacijama. Prijatna je, ali i vrlo fokusirana. Vrlo je profesionalna i ponašala se tako da na kraju sve strane mogu da dobiju maksimum.

Jusufspahić: Nismo ugroženi, ko god želi može u džamiju

 Abdulah Numan, Muftija Muhamed Jusufspahic i Rade Božovic na tribini o islamskoj zajedinici

On je, povodom obeležavanja godišnjice postojanja islamske zajednice u Srbiji, rekao da je Knez Mihailo pre 147 godina priznao ne islam, vec slobodu veroispovesti, koju muslimani i danas uživaju "nekad manje, nekad više".

On je naveo da se i danas, medutim, postavlja pitanje povracaja Bajrakli džamije muslimanima Beograda, što kako je naveo, nije slucaj sa drugim verskim zajednicama.

- To ce ici drugima na sramotu, ali imacemo mi i našu sramotu u vezi sa islamskom zajednicom na ovim prostorima. Da li cemo imati islamsku zajednicu u Srbiji, ili islamsku zajednicu Srbije umesto da to bude zajednica svih Bošnjaka - rekao je Jusufspahic.

Susret ovdašnjih muslimana i hrišcana nije zapoceo pre 147 godina vec vekovima ranije i to poznanstvo je, kako je rekao Jusufspahic, duboko ukorenjeno.

- Ono je duboko ukorenjeno u našem bicu, ali vrlo cesto je bilo povredivano hegemonijom jednih prema drugima - rekao je Jusufspahic.

Profesor Abdulah Numan istakao je da su muslimanima u Beogradu danas neophodna verska i obrazovna infrastruktura, ali i školovan kadar.

- Nama je potrebna i organizaciona infrastruktura, to ce nam biti oslonac i što ce ostati posle nas. Mora se raditi na organizovanju školstva - rekao je Numan.

Govoreci o problemu radikalnog islama, Numan je rekao da se "plaši" zbog "nadrimuslimana" koji prodaju "nadridžihad".

- To nisu najbolji muslimani i moramo se boriti protiv te propasti - rekao je Numan.

Profesor Rade Božovic rekao je da u svakom demokratskom društvu sve priznate veroispovesti moraju imati jednak tretman.

On je naveo i da se svaka zajednica koja dobije svoje institucije po pravilu birokratizuje, i dodao da se nada da to nece biti slucaj sa islamskom zajednicom.

- Cuvajte se toga, nemojte se birokratizivati, cuvajte vernike, jer bez njih nema ni džamije - rekao je Božovic Jusufspahicu.

Kako su smestili Rankoviću

Jedna od najvecih misterija SFRJ i Titove vladavine jeste slucaj Rankovic kad je navodno Tito bio prisluškivan, afera kojoj je Mladenovic bio svedok.

- Prica o Rankovicevom prisluškivanju Tita je izmišljena. Mogu vam ispricati šta smo moji drugovi i ja iz oficirskog bataljona licno doživeli. Bio sam 1966. godine na Brionima tokom plenuma kao obezbedenje. Kada smo videli šta se dešava, uhvatili smo se za glavu. Rankovic je Titu bio desna ruka, glavni za njegovo obezbedenje. Kada se Tito vencao sa Jovankom, 1952. godine, Aleksandar Rankovic je bio Titov kum. Sve do 1966. bio je šef svih policijskih i tajnih službi. Tito i Rankovic su bili tako bliski da su tenis iskljucivo igrali u dublu, uvek njih dvojica na jednoj strani. To je mnogima smetalo, prvo Edvardu Kardelju i Vladimiru Bakaricu, koji su još 1955. godine na sastanku Politbiroa Saveza komunista Jugoslavije predložili decentralizaciju države. Medutim, ostali su u manjini i shvatili da im je glavna prepreka da uticu na Tita upravo Rankovic. Svi ovi politicari po republikama hteli su da budu hrvatski Tito, srpski Tito, slovenacki Tito - prepricava Mladenovic dogadaje koji su prethodili smeni drugog coveka SFRJ.

- Drago Mikelic sa Raba, koji je bio od 1943. godine u pratecoj ceti i uz Tita do njegove smrti, ispricao mi je da je bio dežuran kada je Ivan Stevo Krajacic iz Zagreba 1966. godine pozvao Tita i rekao kako ima važnu vest. Krajacic je poslao Božu Rašetu, Srbina iz Like i svog glavnog coveka za tehniku u hrvatskoj Državnoj bezbednosti, da prenese poruku. Kada je Rašeta stigao u Titovu rezidenciju u Užickoj, dežuran je bio kapetan Kosta Jelicic iz Bosanskog Petrovca koji mi je ispricao šta se dalje dešavalo. Kada je Rašeta odveden do Titovih radnih prostorija u Užickoj, Kosta se vratio u prizemlje. Pošto je Rašeta izašao sa sastanka, Kosta se popeo na sprat do Titovih prostorija i video da su otvorena vrata Titove i Jovankine spavace sobe. Primetio je da je ispod kreveta mikrofon bez žica i odmah je otišao do Tita da ga izvesti. On je sa Jovankom došao do sobe i rekao: "Jao, zaista me prisluškuju."

- Odmah je o tome izvešteno najviše partijsko rukovodstvo, koje je bez ikakvog ispitivanja kao glavnog krivca oznacilo Rankovica. Zakazan je sastanak na Brionima. Tamo sam bio i ja sa svojim cetom. Na Brionima su mi Rankovicev pratilac kapetan Rajko, zaboravio sam mu prezime, i vozac Marjan Kljajic iz specijalne auto-cete, rekli da im je tokom puta autom od Beograda do Fežane Rankovic rekao da prvi put ide na plenum, a da ne zna o cemu se radi. Kada je došao u hotel Neptun, tek tada je saznao da je on predmet plenuma.

- Rankovic je uklonjen, a onda je odluceno da se ispitaju optužbe o prisluškivanju i pregleda Titova rezidencija na Dedinju. Cvijo Kerkez iz Bosanskog Petrovca je bio nacelnik posebne veze u Gardi. On mi je ispricao kako ga je pozvao pukovnik Vinko Valter, nacelnih vojne bezbednosti pri Titovom kabinetu. Rekao mu je da ode u Užicku, jer je došla komisija koja ispituje rezidenciju kako bi našli prislušne uredaje. Tamo je zatekao druge clanove komisije, Rašetu iz Hrvatske, istog onog posle cije posete je naden mikrofon u Titovoj sobi, još jednog iz hrvatske bezbednosti i jednog iz savezne bezbednosti. Pregledali su rezidenciju od prizemlja do krova, prostoriju do prostorije i ništa od prisluškivaca nisu našli. Na kraju ih je Cvijo pitao: "Pa je l ozvuceno?", a oni odgovore da nije. Ispostavilo se da nikakvi prislušni aparati ne postoje.

Od 1949. godine Mladenovic je bio fotograf Tita i Garde. Pratio ga je na gotovo svim putovanjima po Jugoslaviji.

- Moj posao je bio i da kada Tito ima zvanicni prijem gde dolaze fotoreporteri, ja budem sa njima s fotoaparatom. Bio sam naravno naoružan, nosio sam pištolj, bokser, sve što treba. Dobio bih spisak onih koji smeju da budu oko Tita i uvek bih bio iza fotoreportera kako bi mogao da ih nadgledam. Kada dobijem znak, govorio sam im da idu. Godinama sam cuvao Tita na Brionima i mogu vam reci da je bio vrlo neposredan. Za nas oficire koji smo ga cuvali mnogo je ucinio. Nabavio nam je i letnje uniforme, naredio da se izgradi adekvatan smeštaj na Brionima, jer je tamo pakleno vruce.

- Kerkez je potom zatražio da se odmah napravi zapisnik u dva primerka. Jedan je uzeo on, a drugi su zadržali ostali clanovi komisije. Odmah je otišao i predao izveštaj Mirku Milutinovicu, tadašnjem Titovom šefu kabineta. Svaki dan su ujutru dva oficira iz oficirskog bataljona slali poštu iz vojnog kabineta avionom Titu na Brione. Istog dana su odneli izjavu da rezidencija nije prisluškivana. Kada je Tito to procitao, imao lakši srcani udar na Brionima jer je shvatio da je sve izmišljeno da bi uklonili Rankovica. Danima je odbijao bilo koga da primi u posetu, ni sa kim nije razgovarao, a u šetnju je išao samo sa Jovankom. Ona mi je posle pricala kako je bio nervozan zbog toga.

- Uprkos odomacenom mišljenju u javnosti, kontakti Tita i Rankovica posle toga nisu prekinuti. Kada je Tito 22. decembra 1979. godine u Karadordevu govorio vojnoj delegaciji, dotakao se i Rankovica. Nikada krace nije govorio. Tada je rekao kako su se on i drug Marko, što je Rankovicevo ime još iz ilegalne borbe, culi nekoliko puta otkad je smenjen. "Drug Marko je isti kakav je bio ranije. Nikakve probleme nije pravio. Ja sam drugu Marku predlagao da se ukljuci u privredni razvoj zemlje, a on mi kaže da nece zbog clanova Centralnog komiteta Srbije i Srba iz ostalih republika", rekao je tada Tito. Razlog je jednostavan. Jedino su Slovenci skoro svi bili na Rankovicevoj strani tokom Brionskog plenuma i nisu glasali za smenu. Smenili su ga Srbi iz Srbije, BiH, Hrvatske, svi su glasali protiv Rankovica, dok su i Makedonci i Crnogorci bili protiv. Sve su izmislili Kardelj i Bakaric i celu aferu podmetnuli preko Krajacica, servirali to Titu i on bez provere u sve poverovao. Tako se pocelo rasturanje Jugoslavije.

U vreme održavanja Brionskog plenuma u Beogradu se odigravala druga vrsta drame. Komandant oficirskog bataljona Simeon Simo Sabljic, osoba najodgovornija za Titovu sigurnost, ostao je u Beogradu, dok su dve cete bataljona obezbedivale plenum.

- Sabljic mi je posle ispricao da ga je pozvala straža iz rezidencije u Užickoj i obavestila da je grupa oficira vojne bezbednosti nasilno ušla na kapiju 15 i rasporedila se oko Titove rezidencije na dužnost. Sabljic je ljutito naredio komandantu Gardijske brigade Marku Rapu da ide u Užicku i pohapsi ove oficire vojne bezbednosti. Kako se vratio u svoju kancelariju, zovu ga i kažu da ga hitno zove general Ivan Miskovic Mrki, nacelnik KOS-a, da dode u njegov kabinet u Kneza Miloša. Tamo ga je Miškovic odmah sacekao na nož, vicuci: "Kako ti smeš da hapsiš moje oficire i pretiš. Oni moje naredenje izvršavaju." Njega je verovatno Rapo o svemu obavestio. I Simo kaže: "Druže generale, nemate pravo da se petljate u moje poslove, onog casa cim dodem na Dedinje obavesticu o svemu druga predsednika." Pretpostavili smo da su na silu upali u Titovu rezidenciju dok je Tito na Brionima, pošto je prica o prisluškivanju izmišljena.

Potpukovnik Mladenovic dogovorio se proleca 1983. godine sa Rankovicem da sa pukovnikom Dimitrijem Brajuškovicem iz Vojno-istorijskog instituta obavi seriju razgovora sa njim, kako bi rasvetlili sporne dogadaje iz prošlosti.

- Dogovor je bio da razgovaramo na jesen kada se Rankovic sa suprugom Savkom vrati iz Dubrovnika. Medutim, u avgustu je u Dubrovniku umro. Da nije bilo Slovenca Bojana Polaka, predsednika Saveza boraca Jugoslavije, Rankovic bi bio sahranjen bez znanja javnosti. Tek na Polakovu intervenciju obaveštena je javnost, organizovano prebacivanje tela avionom, gde je poslednji oproštaj bio u Domu armije. Na dan sahrane nikada više nije bilo ljudi na ulicama Beograda.

Kastro uzvratio Nikoliću s odlikovanjem i naglasio da "Kuba neće priznati Kosovo!"

 Nikolic je dobio najviše kubansko odlikovanje "Hose Marti"

Inace, Hose Marti Perez je kubanski nacionalni heroj, revolucionar, filozof, politicki teoreticar, pesnik, esejista, novinar. Jedan je od najvecih latinoamerickih intelektualaca. Koncept slobode i demokratije su istaknute teme u svim njegovim delima. Svojim politickim delovanjem borio se za oslobodenje Kube od Španije, te je proglašen "apostolom kubanske nezavisnosti". Bio je zagovornik slobodne Latinske Amerike, cemu je dao veliki doprinos, te se smatra herojem i simbolom nezavisnosti regiona. Orden Hose Marti je ustanovljen 1972. godine i najveceg je ranga, a dodeljuje se za doprinos svetskom miru, u obrazovanju, u kulturi i nauci.

'>Ordenom "Hose Marti" su u 2014. godini odlikovani predsednik Rusije i Kine.

Sekretar vlade Homero Akosta Alvarez je citajuci Ukaz o odlikovanju istakao da je doprinos srpskog naroda svetskom miru, posebno u svetlu 70-te godišnjice pobede nad fašizmom, kada je srpski narod ispisao herojske stranice u borbi protiv tog svetskog zla.

- Srpski narod je podneo najvece žrtve, srazmerno broju stanovnika. Kuba izražava principijelnu podršku Srbiji da ocuva svoj suverenitet i integritet. Predsednik Nikolic je dao nemerljiv doprinos razvijanju bilateralnih odnosa tokom dugog niza godina kao predsednik kluba prijateljstva u parlamentu Srbije - rekao je Alvarez.

Istakao je da je Nikolic, koji boravi u dvodnevnoj poseti Kubi, dao prioritet odnosima dveju država, koji ce se sigurno još više unaprediti njhegovom posetom Kubi.

- Primicete najviše odlikovanje naše otadžbine, koje nosi ime našeg narodnog heroja, kao znak ljubavi i poštovanja našeg naroda prema vama - rekao je Alvarez.

Kuba ce nastaviti da pruža podršku Srbiji u borbi za teritorijalni integritet i suverenitet, porucio je kubanski predsednik Raul Kastro u razgovoru sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolicem, koji mu je zahvalio na tome što Kuba nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnosti Kosova i Metohije.

Obecali da ce se truditi da sacuvaju dobre medudržavne odnose: Kastro i Nikolic

Informativna služba predsednika saopstila je da je Nikolic rekao da je "Kuba svetao primer istrajnosti u borbi za slobodu", te da Srbija "nikada nece uciniti ništa da odnosi dve zemlje budu poremeceni", vec ce uložiti maksimalne napore da se prijateljstvo razvija i produbljuje.

Kubanski mediji preneli su Nikolicevu posetu kao udarnu vest uz podsecanje da su se Nikolic i Kastro sreli nedavno u Moskvi gde su prisustvovali obeležavanju 70. godišnjice pobede nad fašizmom.

U srpskoj delegaciji je i ministar zdravlja Zlatibor Loncar, a supruga predsednika  Dragica Nikolic, posetice popodne Bolnicu za majku i dete "Ramon Gonzales Coro" i donirace opremu za bebe, dok ce u školi za decu sa posebnim potrebama " Siera Maestra" donirati  laptopove, saopštila je Služba predsednika za saradnju s medijima.

Most na Ibru klimav i opasan

 Strah od komšija: Most na Ibru

Proteklih nekoliko dana severni deo Kosovske Mitrovice potresli su ozbiljni incidenti, a poslednja vest je da su nepoznati napadaci pucali na vozilo Kosovske policije koje je bilo parkirano ispred Zdravstvenog centra u severnom delu grada.

Nekoliko sati ranije dva mladica srpske nacionalnosti povredena su u pucnjavi ispred kafica Crna dama, nakon cega su zbrinuti u zdravstvenom centru u tom gradu.

Potezanju pištolja je prethodila tuca, a kosovska policija sumnja da je rec o obracunu grupe mladica iz Zvecana i Kosovske Mitrovice. Dežurni ortoped u mitrovickoj bolnici doktor Ljubomir Jakšic kaže da je pacijent S. M. (26) operisan i ima ustrelnu povredu desnog stopala, dok je drugi pacijent T. P. (24) povreden rikošetom i smešten je na odeljenje ortopedije.

Ovo je šesti incident u seriji koja je otpocela prošle nedelje. Tada je izboden sedamnaestogodiši S. N. srpske nacionalnosti kad je grupa mladica pretrcala iz južnog dela Kosovske Mitrovice, preko mosta na Ibru i bukvalno "pred ocima" policije izbola mladica.

Dan kasnije u gradu su povredena trojica Albanca i dva Bošnjaka, a policija veruje da je to reakcija na ovaj incident. U petak je nestao i 17-godišnji Albanac dok je bežao u pravcu Ibra, a nakon što je otkriven u pokušaju krade u odgajivacnici pasa koja se nalazi u blizini reke.

Gradonacelnici severnog i južnog dela Kosovske Mitrovice Goran Rakic i Agim Bahtiri zatražili su hitno smirivanje "brzo narastajucih tenzija" u oba dela grada. Traže vece prisustvo medunarodnih snaga bezbednosti i apeluju na politicke predstavnike iz Beograda i Prištine da "svojim autoritetom i transparentnim radom zaštite sve gradane od eventualnih neželjenih posledica."

Koha: Islamski ekstremisti finansiraju obrazovanje na Kosovu

 Kosovo se cesto naziva "rasadnikom mudžahedina": Akcija hapšenja ekstremista u Prištini

U tekstu pod naslovom "Investicije islamskih ekstremista u obrazovanju na Kosovu" se kaže da se to odvija uz dozvolu kosovskih institucija.

U izveštaju inostrane obaveštajne službe, do kojeg je došao dnevnik, govori se o aktivnostima 50 nevladinih organizacija  i 11 lica koji su najviše širili verski islamski ekstremizam.

Kosovo se u tom izveštaju predstavlja kao "kolevka" verskog uticaja još od predškolskih ustanova. Obdanište "Cvece dana" u Prištini je jedno od njih. Njen vlasnik Driton Madzuni ima jake veze sa Hasanom Abazijem jednim od rukovodioca sedme brigade muhadžedina u Bosni. Na celu finansija se nalazi Hašan Ali Al Saraj, poreklom iz Iraka, navodi list.

Funkcionisanje obdaništa i škola kao i sumnjivih domova studenata, koji imaju veze sa teroristickim organizacijama, je dozvoljeno od strane ministartsva obrazovanja, konstatuje list navodeci da obdanište "Cvece dana" ima licencu od 2006. godine.

- Mnoge organizacije i NVO koje su bile instalirane na Kosovu posle rata 1999 godine, kao sto su Al-Haramanei, IWC, KOFF, ISTAMBUL...  su udaljene sa Kosova. Medutim one su iza sebe formirale nevladine organizacije kao sto su "Tragovi", "Fondakos", " Sfera", "Jednakost", "Ponos", "Realnost", "Kuran"... - kaže se u istražnom izveštaju baziranom na mnogime izvorima, prenosi "Koha ditore".

U vezi sa tim organizacijama su, dodaje list, su mnogi imami i pojedinci.

Muhedin Gegić sa decom stigao u Beograd

 Gegica docekali iz Ministarstva spoljnih poslova

Gegic je sa decom preko Moskve uspešno evakuisan iz ratom zahvacenog Jemena.

Oni su nocas doputovali u Beograd, gde ih je na Aerodromu "Nikola Tesla" docekala delegacija Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Gegic je istakao da mu je najvecu pomoc pružio otpravnik poslova u srpskoj ambasadi u Abu Dabiju Miloš Perišic, kome se zahvalio.

Kako je Gegic rekao RTS-u, on sada putuje u Tutin gde ga cekaju sestre, a ocekuje da ce ponovo da bude sa svojom ženom, poreklom Jemenkom, za mesec ili dva. Ona je ostala u toj ratom zahvacenoj zemlji kako bi brinula o bolesnoj majci.

Gegic je sa suprugom i cetvoro maloletne dece živeo u gradu Taizu na jugu Jemena, gde je u toku vazdušna operacija Saudijske Arabije protiv šiitskih pobunjenika Huta.

Muhedin Gegic u oktobru prošle godine je prvi put pokušao da ode iz Jemena, ali zbog odredenih komplikacija to nije bilo moguce.

Kada je krajem marta u Jemenu izbio rat, Gegic je stupio u kontakt sa srpskom Ambasadom u Adis Abebi, koja je na sve nacine pokušavala da organizuje evakuaciju uz saradnju sa ambasadama na Bliskom Istoku.

Kako je tada rekao Internet-portalu RTS-a, u Taizu se više nije osecao bezbedno zbog sve žešcih sukoba, pa je sa decom iz tog grada pobegao u prestonicu Sanu.

Najveci problemi prilikom evakuacije iz Jemena bile su izlazne vize za njegovu decu. Ona su tretirana kao stranci, iako im je majka Jemenka, jer se u toj zemlji državljanstvo dobija po ocevom poreklu.

Saudijska Arabija pocela je, zajedno sa saveznicima, 26. marta vazdušne udare u Jemenu, kako bi odbranila vladu predsednika Abdrabe Mansura Hadija od napredovanja Huta, podseca RTS.

Ne kupajte se na Adi, još je previše hladna voda

 

Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Gradske uprave, iako su proteklih nekoliko dana dnevne temperature bile više od uobicajenih za ovo doba godine, temperatura vode u jezeru je 19 stepeni.

Zbog temperaturne razlike izmedu vode i spoljašnje sredine, lako može doci do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja i posledica po život i zdravlje kupaca.

S obzirom da kupališna sezona još nije pocela, na Adi Ciganliji nema dežurstava ekipa Hitne pomoci, kao ni spasilacke službe, koje bi mogle da intervenišu u slucaju potrebe.

Kako bi bile izbegnute neželjene posledice, a pre svega zbog ocuvanja bezbednosti svih posetilaca, apeluje se na uzdržavanje od kupanja u Savskom jezeru do zvanicnog otvaranja ovogodišnje kupališne sezone.

Muhedin Gegić sa porodicom evakuisan iz Jemena

 Muhedin Gegic sa ženom i decom stigao u Moskvu

Muhedin Gegic je sa porodicom, avionom Vlade Ruske Federacije, u sredu prevezen iz Sane u Moskvu i trenutno se nalaze u Ambasadi Srbije u Moskvi, a njihov dolazak u Beograd se ocekuje danas u vecernjim casovima.

Ovim su evakuisani svi državljani Srbije koji su se do danas obratili Ministarstvu spoljnih poslova za konzularnu pomoc i zaštitu.

Ministarstvo spoljnih poslova istice da nastavlja sa pružanjem pomoci srpskim državljanima, posebno u ratom zahvacenim podrucjima u svetu, što ostaje jedan od prioriteta u radu diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije zahvalilo se Vladi Ruske Federacije na pruženoj pomoci pri evakuaciji srpskih državljana iz Jemena., zakljucuje se u saopštenju.

Nikolić ne ide u Srebrenicu

 Odbio poziv da prisustvuje komemoraciji u Srebrenici: Tomislav Nikolic

Prema informacijama do kojih je list "Danas" došao u kabinetu predsednika Srbije, Nikolic ne planira da 11. jula otputuje na komemoraciju u Memorijalni centar Potocari, na kojoj su prisustvo potvrdili predsednici Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovic, Crne Gore Filip Vujanovic i Slovenije Borut Pahor.

Iako ce izostati na komemoraciji, Nikolic ce, prema pisanju ovog lista, 16. juna otputovati u prvu zvanicnu posetu Sarajevu od kada je postao predsednik 2012. godine.

List od izvora bliskih Nikolicu saznaje da je on predlagao bošnjackom clanu Predsedništva BiH Bakiru Izetbegovicu da idu zajedno u obilazak i srpskih i bošnjackih grobova, ali da od njega nije dobio odgovor.

Bivši predsednik Srbije Boris Tadic je jedini najviši zvanicnik Srbije koji je prisustvovao komemoraciji u Srebrenici 2005. godine.

Na zaštitnika barutom iz naftalina

 Šabic nemocan pred oružjem protivnika

Ova dogadanja izvucena iz naftalina još više cude, ako se zna da je zaštinik gradana cak dva puta pre izbora na funkciju, od cega drugi put tokom mandata sadašnje vlasti, prošao sve bezbednosne i druge provere.

Sve to namece i pitanje može li i ko da zaštiti zaštitnika od medijskih i politickih napada, osim gradana koji su Jankovicu do juce popodne peticijom sa skoro 3.000 potpisa dali podršku. Pokušaj poverenika za informacije Rodoljuba Šabica da sasece medijske spinove zahtevom da Ministarstvo policije stavi na uvid javnosti dokumenta i sve podatke o pištolju kojim je pre 22 godine Jankovicev drug izvršio samoubistvo, kratko je imao efekta. Svega dan, do jucerašnjih novih udara dela medija u Jankovicev pleksus. Iz državnog vrha oglasio se samo vicepremijer Ivica Dacic, primetivši tek da zaštitnik treba da ima zaštitnika.

Osnov za zaštitu ombudsmana, prema recima Momcila Grubaca, bivšeg predsednika Saveznog ustavnog suda, je u Ustavu, ali kako primecuje ovaj pravni strucnjak, teško je u sadašnjim okolnostima verovati da može da se zaustavi haranga koja je za svaku osudu.

- Ustav je njegova zaštita, jer osnov institucije je sadržan u njemu, pa sve što se dogada poslednjih dana predstavlja povredu Ustava, a ne Saše Jankovica - objašnjava Grubac za "Vesti".

On je ocenio da besomucna kampanja protiv Jankovica, a na osnovu nekih dogadaja iz prošlosti, vreda intimna osecanja njega i njegove porodice, ali i bližnjih coveka koji je izvršio samoubistvo.

- U ovakvoj atmosferi u kojoj se ne drži do Ustava i institucija, politicka haranga ce se verovatno nastaviti, pa dokle stignemo-zakljucio je Grubac.

Nikolićeva platforma stigla kod Vučića

 Sada Vucic treba da se izjasni

Na sajtu B92 se navodi da je predsednik Nikolic poslao platformu za Kosovo i Metohiju u Vladu Srbije, da je stigla do kabineta premijera, a poznate su i pojedine odredbe platforme.

Kako navodi B92, predlog Tomislava Nikolica za rešavanje problema na KiM sadrži ideje medu kojima je ona o davanju široke autonomije sa mnogim ovlašcenjima, ali ne i nezavisnost južnoj srpskoj pokrajini i autonomno sudstvo.

Jedan deo platforme odnosi se na sever Kosova, koji bi trebalo da se tretira u skladu sa Ustavom Srbije, dok bi teritorija izvan severa, odnosno izvan dela na kom treba da se obrazuje Zajednica srpskih opština, imala tretman koji su Albanci imali za vreme postojanja SFRJ.

Ništa od zajedničkog pravosuđa Srba i Albanaca

Racun bez sudija: Potpisivanje dogovora u Briselu

Podsetimo, sporazum su 10. februara u Briselu potpisali premijeri Srbije i pokrajine Kosovo Aleksandar Vucic i Isa Mustafa. Integrisano pravosude trebalo bi da funkcioniše od prvog septembra.

Kao razlog za pesimizam albanski mediji navode podatak da je 25. marta raspisan konkurs za devet srpskih tužilaca, koji bi radili u severnoj Kosovskoj Mitrovici. Konkurs se završava do 25. maja, a do sada se javio samo jedan Srbin koji je spreman da se "integriše" i sudi po zakonima Kosova. Slicno je i sa konkursom koji je istog dana raspisan za ukupno 48 sudija od kojih znatan broj treba da bude iz redova Srba.

Konkursom je predvideno da buduce sudije i tužioci budu "gradani Kosova" i da poseduju diplome Pravnog fakulteta koje priznaje kosovski obrazovni sistem.

Mada se procenjuje da na Kosovu, stvarno ili formalno, živi oko 100 sudija i tužilaca srpske nacionalnosti, malo interesovanje za integrisano pravosude objašnjava se željom pravnika da ostanu u sigurnijem srpskom pravosudu. Takode ih brine neregulisani status i manje plate u kosovskom pravosudu, ali srpski pravnici ne žele ni da sude po zakonima nepriznatog Kosova.
Sudijama i tužiocima ide na ruku i što Beograd ne može da ih natera da rade u kosovskom pravosudu, kao što je ucinjeno sa delom policajaca. Takode, ako ne žele da sude po zakonima Kosova, Beograd mora da im obezbedi posao u sudovima na teritoriji Srbije.

- Ostalo je nekoliko dana do kraja konkursa, moguce je da ce se još neko javiti ili da ce Beograd i Priština zajednicki naci neke priucene Srbe. Ali nemoguce je naci oko 50 srpskih sudija i tužilaca koliko je predvideno sporazumom u Briselu - kaže jedan od bivših sudija koji živi na severu Kosova.

Po šemi napravljenoj u Briselu i Prištini, integrisani Osnovni sud radice u severnoj i južnoj Kosovskoj Mitrovici, a imace i ispostave u Leposavicu i Zubinom Potoku. Predsednik suda treba da bude Srbin i predvideno je da radi po 25 sudija srpske nacionalnosti. Krajnja instanca bice Apelacioni sud u severnoj Kosovskoj Mitrovici u kome ce raditi pet sudija Srba i ciji ce predsednik biti Srbin. Predvideno je i da sedište integrisanog tužilaštva bude u severnoj Kosovskoj Mitrovici, glavni tužilac Albanac, a devet tužilaca Srbi.

Prodaja kosovske sperme i jajnih ćelija u Makedoniji

 Pacijenti "poklanjaju", a lekari ih prodaju Makedoncima

U tekstu pod naslovom "Kosovari prodaju spermu i jajnike u Makedoniji", list tvrdi da za svakog pacijenta kojeg pošalju da "poklanja" spermu, kosovski lekari od klinike "Njuborn klinik" u Skoplju dobijaju 250 evra. Za "poklon" embriona i jajnih celija oni dobijaju od 200 do 300 evra za procedure veštacke oplodnje, poznate kao IFV, prenosi "Zeri".

Iako zakoni koji su na snazi na Kosovu predvidaju oštre mere za finasijske naknade u ovoj oblasti, skopska klinika je dala velike ponude kosovskim lekarima, uglavnom ginekolozima.

Putem pisanog dopisa, koji je obezbedio "Zeri", medicinsko osoblje na Kosovu se podstice da šalje zainteresovane pacijente za "poklanjanje" sperme i jajnih celija, kao i za završetak procedure IVF. Taj dopis je potpisao medicinski direktori "Newborn" klinike Brirol Ajdin i u njemu se daje kosovskim lekarima daje na znanje da za svakog zainteresovanog pacijenta dobijaju 250 eura.

U dopisu se ne navodi koliko od poklanjanja svoje sperme i jajnika protifitiraju davaoci.

Sabor razrešio episkopa kanadskog Georgija

 Razrešen: Episkop kanadski Georgije Ðokic

O vladici Filaretu Sabor ce najverovtnije raspravljati u petak, posle Spasovdana.

Georgije je, prema pisanju beogradskih medija, u ponedeljak i utorak odgovarao na optužbe iznete u izveštaju komisije koja ga tereti za nedolicno ponašanje.

Prema saznanjima Blica Georgije je sve optužbe negirao napomenuvši da je od zapuštene  eparhije napravio jednu od najuglednijih.

Slucaj smenjenog vladike Filareta tek treba da dode na dnevni red zasedanja Sabora i to nakon što bude saopšten izveštaj o stanju u njegovoj eparhiji, posle cege ce on imati mogucnost da iznese svoju odbranu.

Inace, praksa da Sinod u prvoj instanci smenjuje episkope uvedena je 2010. godine dolaskom patrijarha Irineja na celo SPC, a u poslednjih pet godina ovo je peti put da Sinod vodi kanonski postupak i privremeno razrešava nekog arhijereja od upravljanja eparhijom.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |