петак, 27. март 2015.

Osmi Bubble Cup za srednjoškolce i studente

Microsoft razvojni centar Srbija poziva sve zainteresovane studente i srednjoškolce da se prijave na osmo po redu medunarodno takmicenje u programiranju – Bubble Cup 8. Takmicenje u rešavanju algoritamskih zadataka osmišljeno je 2008. godine od strane Microsoft razvojnog centra Srbije sa idejom da privuce talentovane mlade programere iz regiona, popularizuje programiranje medu mladima i promoviše timski rad. U meduvremenu takmicenje se razvilo u elitni internacionalni dogadaj, u kojem se do sada nadmetalo preko 2500 ucesnika.


 „Veliko nam je zadovoljstvo kada vidimo da takmicari navode Bubble Cup u svojoj radnoj biografiji kao referencu prilikom prijava za praksu i posao, jer je zaista rec o iskustvu koje je visoko cenjeno kod poslodavaca. Ovo je veliko priznanje i postavlja Bubble Cup na znacajno mesto u programerskoj zajednici“ – istice Tamara Letic, Activity managerMicrosoft razvojnog centra Srbija.


Znacaj Bubble Cup-a u programerskoj zajednici potvrduje i cinjenica da je rec o jednom od retkih takmicenja koje najboljim ucesnicima može da obezbedi cak i zaposlenje u Microsoft razvojnom centru Srbija. Razvojni centar, koji zapošljava oko 200 IT strucnjaka koji u Beogradu razvijaju Microsoft tehnologije priznate širom sveta, ove godine obeležava 10 godina od osnivanja.


Na prošlogodišnjem Bubble Cup-u prvo mesto u jakoj medunarodnoj konkurenciji osvojio je tim iz Srbije, što pokazuje da naša zemlja raspolaže znacajnim potencijalom u informacionim tehnologijama. Zbog toga je važno podsticanje mladih da se bave programiranjem, što je i jedan od ciljeva takmicenja.


I ove godine mladi programeri okušace se u programerskim izazovima kroz dve kvalifikacione online runde, nakon kojih ce najbolji timovi biti pozvani na finalno takmicenje u Beogradu.Prva runda pocinje 1. aprila 2015, a svi zainteresovani mogu da se registruju na Bubble Cupsajtu.Takmicari ce biti podeljeni u dve kategorije - jednu za studente i jednu za ucenike srednjih škola, a finaliste ocekuju vredne nagrade. Takode, svi takmicari ce nakon finala imati priliku da se tokom organizovane posete Microsoft razvojnom centru Srbija upoznaju sa projektima centra, i kroz druženje sa svojim starijim kolegama razmene dragocena iskustva.


Više informacija o takmicenju Bubble Cup možete naci na www.bubblecup.org.

Zovu Srbe da se vrate

 Medu povratnicima ima i mladih jjudi

Ova jednobrodna gradevina podignuta je 1370-1371. godine, u srpskoj cetvrti na padini iznad grada. U martovskom pogromu 2004. godine sve u Potkaljaji je gutao plamen. Deceniju i po je bilo potrebno da ovu crkvicu ponovo obilaze oni koji u o praznicima dolazili i palili svecu.

Na desetak metara od Svete nedelje nalazi se porodicna kuca Slobodanke i Ðorda Mojsica. Na pragu osme decenije, ovi Prizrenci pre oko mesec dana za stalno su se vratili u svoj rodni grad i obnovljenu kucu.

Prava domacinska atmosfera mogla se osetiti još sa kapije. Slobodanka je pristavila rucak kojim svaki dan docekuje domacina Ðorda. Naša domacica prvo ga je "pogledala", a onda sela za sto i pocela da prica.

- Suprug je taj koji je voleo da se vrati - širokim osmehom docekala nas je ona.

- On je taj koji je toliko bio uporan. I eto, konacno smo se i vratili, prica domacica nudeci kafu i sok. Kako Srbi iz Potkaljaje pricaju ova kuca je jedna od oko 12 porodica koje su rešile da budu stalno tu. Ima i onih koji još nisu prelomili da li ce tu ostati da žive, ili su poslom vezani za neki drugi grad.

- Suprug i ja smo penzioneri. Primamo ukupno oko 17.000 dinara i od toga živimo. Deca su tamo ostala jer u Kruševcu imaju posao, a tamo idem i ja kod lekara. Do Štrpca autobusom, pa odatle za dalje. Ne znam da li ce i naša deca jednoga dana da se vrate, ali za sada ne mogu jer tamo imaju posao. Ovde nema posla ni za koga!

Ali, kažu, bolje nego kako je bilo. Kucni prag su napustili 1999. godine, a povratak u Prizren cekali seleci se toliko da ni sami više ne mogu da prebroje.

- Kada su svi bežali, tada smo i mi. Prvo smo odavde otišli u Kragujevac, a onda smo tamo sedeli jedno 15 dana. Pa smo onda iz Kragujevca otišli u Kruševac. I tamo smo šest ili sedam puta menjali stan. Svi smo živeli u jednom stanu. Nas tri generacije. Unuk mi ima 17 godina, unuka šest, sin, snajka, suprug i ja. Zbog bezbednosti: Pripadnik Kosovske policije ispred crkve Svete nedelje

Tokom martovskog pogroma je stradala celokupna Potkaljaja. U crkvu Svete nedelje su ubaceni stari madraci, koji su poliveni benzinom i zapaljeni što je u unutrašnjosti crkve, napravilo teška oštecenja fresaka. Sa crkve je skinut olovni krov i uništena su ulazna vrata. Obnova je pocela 2005. godine kada je sreden krov, popravljen i obnovljen stub u oltarskom delu, postavljena nova vrata, popravljeni prozori, zidovi i metalna ograda. Olovni krov crkve je ponovo ukraden, pa je 2007. godine postavljen novi. Tokom 2009. godine obavljani su restauratorski radovi na živopisu crkve Svete nedelje. Kako smo zatekli, zbog bezbednosti, i danas su ispred ulaza u crkvicu 24 casa dežurni pripadnici kosovske policije.


Slobodanka vreme provodi cisteci po malom stanu koji im je umesto stare kuce izgraden. Kaže, na baš onako kako je trebalo. Ðorda nismo zatekli kuci. On gotovo svakodnevno ode u šetnju Šadrvanom. Prica da cesto sretnu i njegove drugove, koje svrate na caj i da se popricaju:

- Koga god da smo sreli, svi kažu kamo srece da se svi vratite. E, sada, da li je to njima samo od usta ili od srca - ne znam, ali svi su rekli. Dok ste vi bili, mi smo ovde imali neki život, lepo smo živeli. Verujte, za sada niko nikoga ne dira, podvlaci Slobodanka, koja kaže da ponekad, ali retko prošeta do centra grada u kupovinu.

- Kada odem dole da kupujem u Vivi, ako kasirka zna srpski popricamo, svaka je ljubazna, svaka se nasmeje. Platim šta treba i to je to. Ranije sam radila u perionici u Prizrenu, ali evo od kako sam došla još nikoga nisam srela od mojih iz perionice. Možda zato što malo šetam.

Kasirke u radnjama docekuju me sa osmehom: Slobodanka Mojsic

Dok prica o svojoj deci i unucima, kojima se nada da ce doci na leto kada pocne sezona raspusta i odmora, kaže najteže joj pada što se malo Srba vratilo za stalno. Fali joj društvo, fali joj da tišinu vani zameni graja, i neko s kim ce pricati.

- I moj muž Ðorde koji je stvarno voleo da se vrati malo je volje izgubio jer nemaš nikoga ovde - otužno ce ona.

- Malo je Srba. Nije malo kuca, nego što ne sede ljudi. Taman nas bude malo više, pa neko ode, sa nekima smo i u lošim odnosima. Nemam s kim da pricam, nemam društvo. Komšije su se sve vratile kada je trebalo da dobiju stvari, ali su mnogi otišli. Mi cekamo da se vrate - pricala je Slobodanka Mojsic ubedujuci nas da ostanemo još malo "da se popricamo".

Naselje Potkaljaja se nalazi na listi Uneskovih spomenika kulture i predstavlja zašticeni i najstariji deo Prizrena. Upravo zbog standarda obnove kuca u takvoj zoni, smatra se jednim od najskupljih projekata izgradnje uništenih srpskih staništa.
Projekat obnove realizovan je uz pomoc Danskog saveta za izbeglice, ambasade Velike Britanije na Kosovu, Ministarstva za povratak i zajednice Vlade Kosova i opštinskih vlasti u Prizrenu. Slobodanka Mojsic kaže da nije zadovoljna kako joj je izgradena kuca.
- Nisam zadovoljna nimalo. Kuca je bila malo drugacija, a osim toga imamo strašnih problema sa vlagom - kaže ona.

Srbi pobegli iz sibirske zabiti

 Teški uslovi rada: Tri meseca radili i na minus 40

U pismu koje su dostavili pojedinim srpskim medijima uzbunili su i domacu javnost, kojoj je još u svežem secanju stradanje šestorice srpskih radnika, takode u dalekom Sibiru.

- Zahvaljujuci medijima, vracamo se kuci. Šta ce biti sa onim ljudima koji su ostali u centralnom Sibiru, boga pitaj. Pet godina sam proveo radeci po Rusiji, i ovako nešto nisam doživeo, a šest gradilišta i tri firme sam promenio. Za Ruse ne mogu da kažem ništa loše, ali ovi naši - nemam reci - rekao je juce za "Vesti" Cvetkovic koji se predstavio i kao sekretar Društva srpsko-ruskog prijateljstva "Rajevski Vronski" iz Aleksinca.

Radnici tvrde da su tri meseca radili na temperaturi od minus 40, da su zbog pada rublje prakticno ostali bez dogovorene zarade, da nisu imali adekvatnu lekarsku negu, ni osnovne uslove za život.

- Uslovi u Kujumbi su bili nenormalni. Bili smo smešteni u kontejnerima sa po šest ljudi na 12 kvadrata, hranili su nas veoma loše. Uz to smo radili na hladnoci po 11 sati dnevno samo da bismo zaradili tih dogovorenih šest dolara na sat. I sada su nam zbog lošeg kursa rublje prepolovili satnicu - naveli su radnici u pismu.

Vlasnik firme Siv invest Goran Golubovic, medutim, tvrdi da radnici "izvrcu istinu".

Dvojica radnika tražila su da se vrate kuci zbog zdravstvenih problema, nezadovoljni medicinskom uslugom. Golubovic tvrdi da se na objektu nalazi lekar, a da im je firma Velestroj obezbedila i helikopter za hitne slucajeve.
- Na našem objektu radi oko 600 ljudi, pa se postavlja pitanje da li su svi oni "zarobljeni"? Da li mislite da bi oni radili sve vreme, da su uslovi takvi kako pricaju dvojica radnika - dodaje Golubovic i obecava "za koji dan" isplatu januarske zarade.


- Nije mi jasno zašto to rade. Sve je sredeno i oni putuju kuci. Cak sa Cvetkovicem koji radi grejanje imam dogovor da se vrati u Rusiju i da nastavimo saradnju. Od svega što su naveli, istina je da su novac teško zaradili. Svi oni koji dolaze upoznati su apsolutno sa svim uslovima rada i onim što ih ocekuje - rekao je juce Golubovic, dok je u ambasadi Srbije u Moskvi cekao da ga, povodom ovog slucaja, primi konzul Milan Živkovic.

Apel za pomoc dostavljen medijima nije bio potpisan. Na kraju pisma bila su navedena dva ruska broja telefona i samo jedno ime - Dragana. Kontaktirali smo je, ali je ona rekla da joj nije jasno zašto su dali njen broj.
- Vec dva dana telefon mi neprestano zvoni zbog toga i vec pocinje da me nervira. Ja sam do pre tri meseca radila u Siv investu i tvrdim da prica nema nikakvog osnova - rekla nam je žena sa druge strane žice.
Drugi broj telefona pripada Cvetkovicu, koji nam je na pitanje zašto pismo nije potpisano, zamuckujuci odgovorio da ga nisu pisali njih dvojica, vec njegovi prijatelji kojima se požalio šta im se dešava.

Dačić: Na Vučiću je da vidi da li mi veruje

 Veruje u ciljeve Vlade Srbije: Ivica Dacic

- Mi verujemo u ciljeve. Ova vlada radi uspešno na realizaciji tih ciljeva. Ova vlada nije imala probleme zbog spoljne politike, imala je pohvale - rekao je Dacic gostujuci na RTS i dodao da suštinskih sporova u vladajucoj koaliciji nema.

Na pitanje da li veruje da ce ostati u vladi ako bude rekonstrukcije u aprilu, Dacic odgovara da je to pitanje za premijera Aleksandra Vucica.

- Da sam ja premijer, na mestu ministra spoljnih poslova uvek bih imao coveka koji je moj najbliži saradnik i kome verujem. U tom smislu na njemu je da vidi da li mi veruje, jer ja drugaciju politiku od njegove ne mogu imati kao ministar spoljnih poslova - kaže Dacic.

On je istakao da je na promociji ove vlade uradeno mnogo i da je danas medunarodni položaj zemlje potpuno drugaciji nego pre desetak godina.

- Ja verujem u ciljeve koje je ova vlada sebi postavila - da Srbiji bude bolje i da tu šansu ne treba propustiti. Verovacu i ako ne budem u vladi - istakao je on.

Govoreci o situaciji u Socijalistickoj partiji Srbije, Dacic kaže da je prisutan otpor reformama, ali da je vreme da se "otvore vrata" za ljude koji se dosad nisu aktivno bavili politikom.

On je ponovio da vlada još nije donela odluku o kandidatu za generalnog sekretara UN i najavio da ce narednih meseci biti imenovano 20 novih ambasadora, kao i da ce uslediti velika reforma ministarstva spoljnih poslova.

Dacic je istakao da Srbija vodi politiku vojne neutralnosti i da se njen odnos prema NATO nakon potpisivanja sporazuma IPAP nije promenio.

Srbija ne želi da bude clanica NATO, ali želi što bolje odnose sa Alijansom koja je svuda oko nas, naveo je on.

Raj za pečalbare

 Raj za posao: Sjedinjene Americke Države, Velika Britanija i Kanada

Prema istraživanju, cak dva od tri coveka koji traže posao širom sveta spremna su da rade u inostranstvu. Iako najveci broj ovih ljudi potice iz politicki nestabilnih zemalja ili ekonomski slabije razvijenih, medu njima ima i dosta onih koji žive u bogatim državama.

Na primer, više od 75 odsto ispitanika u Švajcarskoj, više od 80 odsto ispitanika u Australiji i više od 90% ispitanika u Holandiji odgovorilo je kako bi razmotrilo život i rad u drugoj zemlji. Stanovnici Srbije su u poredenju sa zemljama Evrope na 10. mestu po spremnosti za rad u nekoj drugoj zemlji.
Obecana zemlja za svakog prosecnog Srbina je tako, ni manje ni više, nego Švajcarska, dok je najmanje omiljena Litvanija. Najpoželjnije zemlje Hrvatima su Nemacka i Švajcarska, a zatim Velika Britanija, a Gugl je najpoželjniji poslodavac. Bosanci su izabrali Nemacku kao najpoželjniju zemlju, zatim Austriju i Švajcarsku.

Istraživanje se dotaklo i toga šta su motivacijski faktori u radnom okruženju, pa je tako bosansko-hercegovackim radnicima najvažnija sigurnost radnog mesta, dok se finansijska stabilnost i osecaj da poslodavac ceni njihov rad nalazi na drugom i trecem mestu. Kao najmanje bitnima, ispitanici su ocenili dobru privlacnu fiksnu platu i izazovne radne zadatke. Na globalnom nivou, ispitanici su naveli da im je najvažnije opšte zadovoljstvo radnim mestom, odnosi sa kolegama i dobar život. Da li ste spremni na rad u inostranstvu

Odgovor iz EK: Da li je Kosovo suverena država?

 Ketrin Rej: Stav EU o Kosovu ostao isti

Odgovarajuci na novinarsko pitanje povodom jucerašnje izjave visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini u Prištini da su Srbija i Kosovo "suverene države" i da li to znaci promenu stava EU, Rej je rekla:

- Mogerini je juce boravila u Prištini gde je glavna tema bio dijalog Beograda i Prištine, koji je obnovljen u februaru i da se dijalog vodi o normalizaciji odnosa izmedu Beograda i Prištine, Srbije i Kosova i obe strane su tom dijalogu posvecene. Pitanje priznavanja je pitanje za države clanice EU, navela je Rej.

Na insitiranje novinara da li je konkretno visoka predstavnica Mogerini promenila stav o KIM, Rej je ponovila da se stav EU nije promenio, a da je pitanje priznavanja pitanje za države clanice.

Ona nije htela da dalje komentariše izjavu visoke predstavnice, ali je podsetila da je ona danas u Beogradu, gde razgovara sa predstavnicima državnog vrha.

Zvanican stav EU je da je statusno neutralna, jer pet clanica ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu.

Mogerini je spornu izjavu dala juce, tokom boravka u Prištini, na jednoj tribini.

- Dijalog se odvija izmedu dve ravnopravne strane. Dijalog se odvija izmedu dve države, rekla je Mogerini na jednoj otvorenoj debati u Prištini, preneli su prištinski mediji.

Pored toga, ona je rekla da ce proces integracije Kosova u EU biti podržan od pet zemalja koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

List "Koha ditore" navodi da je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost postala prva zvanicnica koja je otvoreno o Kosovu govorila kao o "suverenoj drzavi".

Ovaj novitet na Facebooku će vam se svideti

Najveca društvena mreža na svetu predstavila je još jedan novitet nazvan "On This Day", odnosno "na današnji dan".


 Uz pomoc ovog dodatka korisnici ce moci da pregledaju šta se dogodilo na današnji dan na njihovim profilima. Facebook ce pregledavati sve postove koji su se dogodili u proteklim godinama i dati selekciju na osnovu njih.


Ova opcija još nije dostupna za sve korisnike, a kada postane, informacija o tome cete dobiti na svom newsfeedu. Postovi ce biti vidljivi samo vama, ali moci cete da ih podelite sa prijateljima ukoliko su vam zanimljivi. Takode, bice moguce brisanje ili editovanje tih postova.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |