уторак, 10. јун 2014.

NA ODMOR POSLE MESEC DANA: Ovo su predlozi novog Zakona o radu!

BEOGRAD - Podeljena mišljenja.


Predloženim izmenama Zakona o radu otpremnine i minuli rad obracunavace se samo za staž kod poslednjeg poslodavca, ukida se naknada za smenski rad i produžava rad na odredeno sa 12 na 24 meseca, a radnici ce moci da idu na odmor posle mesec dana rada. Ministarstvo za rad predvidelo je pet dana placenog odsustva u slucaju sklapanja braka, smrti u porodici, selidbe ili rodenja deteta.


Po ugledu na EU


Clanovima radne grupe za promenu zakona dostavljen je nacrt izmena koje je uradilo Ministarstvo rada, a dobila su ga i druga ministarstva. Primena izmena se ocekuje od jula, a poslodavci njima nisu zadovoljni, dok sindikati kažu da je predlog neprihvatljiv.
Nebojša Atanackovic, predsednik Unije poslodavaca Srbije, istice da ne veruje da ce nacrt Ministarstva pretrpeti vece izmene.


- Mislimo da je trebalo raditi novi zakon, po ugledu na EU. Verujemo Vladi, ali verovatno smatraju da zakon nije moguce do kraja prilagoditi EU - naglašava on.
Atanackovic kaže da stranim investitorima smeta što su ostale neke stvari iz samoupravljanja, pa plata i dalje obuhvata placanje toplog obroka, prevoza, dva dana za davanje krvi, što nigde nije deo zarade. On ne spori da su ta prava dobra, ali ni u drugim zemljama nisu u zakonu, pa ce to odbiti investitore.


Ljubisav Orbovic, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, kaže da nacrt krši raniji dogovor s premijerom Aleksandrom Vucicem o izmeni samo pet delova tog zakona.


Bez nameta


Aleksandar Vulin, ministar za rad, izjavio je da je u pogledu Zakona o radu postignuta saglasnost u 90 odsto stvari.
- Nece biti smanjenja zarada, ovaj zakon nije pravljen da radnici manje zaraduju, ali takode nece biti nameta kroz prošireno dejstvo kolektivnih ugovora na poslodavce - rekao je Vulin.


This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

SEĆANJE NA LEGENDU: Toma Zdravković je, znate, bio najbolji!

Toma Zdravkovic? To je onaj pevac što je od škole imao samo osnovnu i kurs za traktoristu? Tacno. Onaj što je citavo bogatstvo procerdao po kafanama i kockarnicama da bi iza njega ostao samo jednosoban stan na Petlovom brdu? Potpuno ste u pravu. Pa po cemu je jedan takav zaslužio rubriku u "Vremenu"? E pa, gospodo, teško je to objasniti. Razlog je manje-više bizaran: on je, znate, bio najbolji.

Vidite, njegova prica pocinje u selu Pecenjevac kod Leskovca. Pošto tamo posla nije bilo, morao je u varoš trbuhom za kruhom. Radio je najteže fizicke poslove, na gradevini i tome slicno. Jedno vreme fizikalisao je u leskovackoj bolnici, a u pauzama bi znao da sedne na stepenice i da peva na sav glas. Na kraju su ga primetili. To je bilo neko drugo vreme kada nije bilo dovoljno isprsiti se za pet-šest hiljada maraka i snimiti plocu. Trebalo je napisati pesmu i otpevati je. A on je znao i jedno i drugo.

Ako se ikada nade nekakav istoricar popularne kulture kome ovakve teme nisu ispod casti, verovatno ce zabeležiti da je doticni Zdravkovic prvi javni nastup imao ranih sedamdesetih, u hotelu "Dubocica" u Leskovcu. Pevao je pre Silvane, koja mu je i kasnije pomagala. Da, da, rec je o Silvani Armenulic. Ne, gospodo, nije to ona pevaljka kako kažete, vec dama kakva Vi necete postati ni za tri života. Bez uvrede, molim, to su fakti. Elem, Silvana mu je malo pomogla na pocetku. Ostalo je istorija.

Potpuno ste u pravu, gospodo, njegove pesme nisu imale narocitu umetnicku vrednost. Nije imao ni školovan glas. Ipak, cak i danas, posle toliko godina, kad negde krene njegova pesma, oci se ovlaže, ruke podignu, caša razbije nekako sama od sebe, a svirac, 'bem li mu cemane, dobro se ovajdi. Najniži porivi, zadimljena krcma, odvratne maco balkanske alkoholne orgije? Možda ste u pravu, ali, kako da Vam kažem, neki ljudi još uvek vole da osete miris duše, ili bar da joj cuju glas. A Toma je imao dušu, onu što od srece tugu tka. Balkanci to vole. Pa i Halil Džubran, i Bodler, i bog te pita ko sve nije pevao o pijanstvu. Šta je Toma gori od njih?

Možda niste znali, ali g. Zdravkovic se družio sa Miroslavom Anticem i Kemalom Montenom. U pravu ste, sve sama mokra braca. Genijalna, ali dobro, nije to bitno. Bolje da pricamo o njegovim ljubavima. U stvari, nema tu mnogo da se prica, on ih je sve lepo opevao. Znate za onu spikerku sa televizije. Lepa žena, tad su samo takve puštali pred kamere, odroni nalik na ove današnje nisu smeli ni Takovsku da predu. Pa onda ona druga, pa treca... Ali ništa tude, nije džabe prepevao onu Masiasovu "Tu es la femme de mon ami". Drugo je to vreme bilo, nekako opuštenije, lepše. Ako baš hocete, Toma je bio jedan od onih koji su ga obeležili. Jer, za koju godinu, niko se u Leskovcu nece secati Žike Žmigavca ili nekog slicnog. Tome hoce.

Otkud tolika popularnost i za života, a narocito posle smrti? Ko zna, možda odgovor treba tražiti u tome što je nareceni singer-songwriter svaku svoju pesmu doživeo, otpio i odbolovao. Danas ove opajdare na "Pinku" pevaju o carima seoskog života dok im na problematicnim mestima pucaju Versaceovi kostimi. Nijednoj na pamet ne bi palo da ode kod Marka u leskovacku cigan-malu i danima peva "za dž". Nije im nivo. Zato im se imena zaboravljaju i pre nego što se izgovore, a Tomu – pamte.

Zanimljivo, ali u onome što bi nazvali kontrakulturnom sredinom Tomi godinama traže naslednika, ali džaba. Neki su na tom mestu videli Džeja Ramadanovskog. Ne vredi, mali se skucio, ima ženu, potomstvo, kafic... Može i on da peva o nesrecnim ljubavima koliko hoce, ali ko ce da mu veruje? Kako neko rece, ljubav i jektika ne mogu da se sakriju. A ni da se isfoliraju.

Tako Vam je to, gospodo. Ko zna, možda jednog dana i shvatite, kad cujete svoju decu kako šrafe "Umoran sam od života" i vrište kao pomamna. Sumnjate? Dobro, videcemo. Dovidenja, sve najbolje, ljubim ruke. Nego, mali, daj još jednu duplu mucenicu i uzmi sebi nešto. Odlij malo Tomi za dušu. E, tako. 'Ajd, živeli.

(Vreme 2000/Uroš Komlenovic)

Pratite Sport na Facebooku i Twitteru
This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

Nikolić: Arčibald Rajs je bio jedan od nas!

BEOGRAD - Predsednik Srbije Tomislav Nikolic rekao je danas da je Arcibald Rajs bio saborac i junak koji je golgotu Velikog rata prošao ne kao stranac vec deleci sudbinu srpske vojske i naroda i koji je ostao u Beogradu do smrti predan želji da doprinosi i pomaže Srbiji.


"Ja sam švajcarski dobrovoljac Srpske vojske, drug velicanstvenih ratnika Šumadije, Dunava, Morave, Timoka i Vardara" citirao je Nikolic Rajsove reci i naveo da je doktor Arcibald Rajs time definisao sebe i svoj boravak u Srbiji od 1914. godine.


Nikolic je na obeležavanju 100.godišnjice pocetka rada Arcibalda Rajsa u Srbiji, kod spomenika Rajsu u Topciderskom parku, u blizini "Miloševog konaka" podsetio da je on roden u Hauzahu, pokrajini Baden u Nemackoj 1875. godine, živeo u Kantonu Vo u Švajcarskoj, i umro "mi smo ubedeni u to - kao Srbin, u Beogradu 1929. godine".


On je podsetio da je Rajs doputovao u Srbiju 1914. godine na poziv srpske vlade da istražuje zlocine austrougarske, nemacke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom i da je ostao veran struci, napisao mnoge knjige i radove povodom toga, a cesto slao i izveštaje koji su objavljivani u uglednom casopisu Gazet neutralne Švajcarske.


"Time je kao ugledni profesor i kriminolog izveštavao svet i kvario propagandnu sliku Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljackom narodu" podvukao je Nikolic.


Prema njegovim recima, ovo je prilika da se posebno izrazi zahvalnost Arcibaldu Rajsu za brojne clanke u prestižnim evropskim listovima i casopisima, neretko i na naslovnim stranama koje je tokom rata slao kao dopisnik.


"Najviše zahvaljujuci njegovim tekstovima, evropska i svetska javnost je iz pera nepristrasnog izveštaca bila tacno i blagovremeno upoznata sa istinom u Srbiji i o Srbiji. I tada, uostalom kao i danas, sve što nije bilo u medijima kao da se nije ni desilo" rekao je predsednik.


On je podsetio Rajsovo licno divljenje prema srpskom redovu i odnosu koji je imao prema zarobljenim zlocincima, nije našlo mesta u stucnim izveštajima drugih pa cak ni u novinskim clancima.


"Vaš narod zna za samilost i ponekad je takav u trenucima kada se covek ne nada da ce kod njega naci tu lepu ljudsku osobinu. Koliko puta sam, tako, u toku rata gledao kako dovode zarobljene neprijateljske vojnike iznurene od gladi i, umesto da te ljude koji su im spalili kuce i masakrirali žene i decu zlostavljaju, vaši vojnici bi se smilovali nad njihovom sudbinom i davali im poslednje parce hleba iz džepa. Narod vam je ponosan, ali ne i ohol" podsetio je Nikolioc na reci Rajsa.


"On je bio saborac i junak koji je golgotu Velikog rata prošao ne kao stranac medu srpskim vojnicima i narodom, vec kao jedan od nas", rekao je Nikolic i dodao da je deleci sudbinu srpske vojske i naroda, Rajs ostao u Beogradu do svoje smrti predan svojoj želji da doprinosi i pomaže Srbiji.


Predsednik je podvukao i da je Rajs bio clan delegacije jugoslovenske vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu a u Beogradu je uneo inovacije u policijsku praksu.Rajs je za života dobio Medalju za hrabrost na Solunskom frontu, Albansku spomenicu, proglašen pocasnim gradaninom Krupnja i Macvanskog Prnjavora, od Udruženja oficira i ratnika dobio oficirsku sablju na dar, proglašen je kapetanom prve klase Vojske kraljevine Srbije,školovao 300 srpske sirocadi u Lozani, podsetio je Nikolic.


Predsednik Srbije je naveo i da jedna beogradska osnovna škola nosi njegovo ime, da postoji i fondacija, plaketa koju dodeljuje Kriminalisticko - policijska akademija i niz drugih udruženja i znamenja koji neguju secanje na Arcibalda Rajsa - jedinstvenu licnost u istoriji Srbije.On je podsetio i na politicki testament Arcibalda Rajsa "Cujte, Srbi" o vrlinama našeg naroda kao i na to da je zaveštao da ga citamo posle smrti zbog drugog, znacajnijeg dela, u kome nam s ljubavlju skrece pažnju na mane, a koji najrade zaboravljamo.Prema njegovim recima u septembru 1928 Rajs je cak nameravao i da ode iz Kraljevine SHS i tada naveo da svako strpljenje ima svojih granica.


Predsednik je naglasio da je "Srbija volela svog Arcibalda Rajsa" i dodao da je Rajsu ispunjena želja da da mu srce bude odneto na Kajmakcalan da, kako je sam napisao, pociva i nestane na najopasnijem vrhu srpskih zemalja, blizu drugova koje sam video kako umiru.Srbi su ispisali epitaf: "Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakcalana Zlatno srce spava, prijatelja Srba iz najtežih dana - Junaka Pravde, Istine i Prava,Švajcarca Rajsa, kom neka je slava!" naveo je Nikolic ali i podsetio da su njegovi posmrtni ostaci nestali su iz urne koja je polomljena prilikom jednog naleta Bugara u Drugom svetskom ratu.


"Kako i dolikuje, Arcibald Rajs danas je oko svog imena i slave okupio predstavnike srpske i švajcarske države ciji narodi žive u prijateljstvu i razumevanju. Drugacije i ne sme biti, jer je to prijateljstvo iskreno i trajno zapoceo Švajcarac dr Rudolf Arcibald Rajs koji je svoje znanje, posvecenost, misao, najzad svoje srce, ostavio u Srbiji" zakljucio je predsednik.U okviru komemorativne svecanosti, planirano je otvaranje izložbe fotografija o životu i radu dr Rudolfa Arcibalda Rajsa, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boracka i socijalna pitanja. Organizator ceremonije je Ambasada Švajcarske u Beogradu u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boracka i socijalna pitanja.


This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

OBRENOVAC: Vojska ukolnila 15.000 tona kabastog smeća

OBRENOVAC - Vojske Srbije, koja vec pet dana sanira posledice poplava u Obrenovcu, do danas je na deponije odnela oko 15.000 tona kabastog smeca, a u ovom trenutku u tom gradu angažovano je oko 1.000 njenih pripanika.


Kako se navodi na sajtu Ministarstva odbrane u doskora neprohodnim ulicama, nema više gomila kabastog smeca, niti mirisa truleži, zbog cega su vojnici angažovani na uklanjanju ostataka otpada, pomoci stanovništvu u dvorištima i cišcenju ulica.


"Angažovanjem Vojske Srbije na deponiju je odneto oko petnaest hiljada tona kabastog smeca i možemo slobodno reci da smo trenutno najvece gradevinsko i komunalno preduzece u zemlji", izjavio je komandant Štaba za otklanjanje posledica poplava u Obrenovcu general-potpukovnik Aleksandar Živkovic.On je dodao da su, nakon akcije spasavanja i evakuacije, u završnoj fazi aktivnosti na sanaciji i normalizaciji stanja, ali da je od velikog znacaja uloga Vojske u umrežavanju i koordinaciji svih javnih službi i aktivnosti.


Ispred Sokolskog doma angažovano je dvanaest pripadnika Komande za razvoj Beogradske brigade. Kapetan Miloš Durkovic istakao je da Vojska Srbije daje maksimum kako bi pomogla lokalnom stanovništvu, dodavši da je deo njenih pripadnika iz Obrenovca, zbog cega srpski vojnici pomažu i u sanaciji njihovih poplavljenih domacinstava.


"Tu smo da pružimo logisticku podršku, u sanitetu, dopremanju hrane i goriva", dodao je Durkovic.Ispred crkve i Osnovne škole “Prva obrenovacka” deo jedinice iz Centra za obuku V i PVO iz Batajnice tovari ostatke šuta, a posao ce nastaviti u toj ulici sve dok ne bude kompletno obavljen, isticu vojnici i porucuju da im elana ne nedostaje.Novinarska ekipa magazina "Odbrane" na terenu je zatekla ekipu prve Lake poljske bolnice, koja je došla na poziv jednog do gradana cija majke je imala zdravstvenih problema.


Opšti hirurg major Dejan Veljkovic izjavio je da je do sada obavljeno 350 pregleda i da je rec uglavnom o lakšim povreama nastalim tokom iznošenja smeca."Ima dosta i internistickih stanja i pregleda, hipertenzija, a i psihijatar ima posla. Možemo reci da je naša laka poljska bolnica opravdala svoje postojanje i pacijenti su imali prilike da, prakticno u komšiluku, ostvare osnovnu zdravstvenu zaštitu", zakljucio je Veljkovic.


This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

PRIZNAO GREŠKU: Marinković tvrdi da je u slučaju poverenika nastao nesporazum

BEOGRAD - Potpredsednik parlamenta Vladimir Marinkovic priznaje da je napravio grešku kada u jednom trenutku nije dozvolio predstavnicima nezavisnih tela da govore u republickom parlamentu i dodao da je rec o nesporazumu bez ikakvih tendencija.

Marinkovic je rekao da nije imao nameru da nekome uskrati pravo da govori u Skupštini, kao i da je napravio grešku zbog koje se, dodao je, izvinio povereniku za informacije Rodoljubu Šabicu i svim kolegama.

On je objasnio da je parlamentom predsedavao za vreme govora ombudsmana Saše Jankovica.

"Do nesporazuma je došlo jer oni nisu klasicni predlagaci tih izveštaja, nego zakljucke predlažu ovlašceni predstavnici, odnosno predsednici skupštinskih odbora. Konsultovao sam se sa zamenicima generalnog sekretara o tome", naveo je Markovic.
Navodi da zbog toga nije trpeo nikakve sankcije jer je, kako kaže, odmah reagovao i izvinio se.

"Izvinio sam se Šabicu i svim kolegama onako kako i dolikuje nekome ko je narodni poslanik, ko predstavlja gradane i radi, ali i ko je takode spreman da, kada pogreši, da se izvini i pokuša da grešku ispravi", rekao je Marinkovic.

Predsednica Skupštine Srbije Maja Gojkovic se takode izvinila poverenicima i gradanima Srbije, povodom, kako je sama navela, jucerašnjeg previda Vladimira Marinkovica.

"Želim da se svima izvinim u svoje i vaše ime, zbog jucerašnjeg grubog previda predsedavajuceg sednicom i nemogucnosti da se poverenici obrate u završnoj reci, iako su po Poslovniku na to imali pravo", rekla je Gojkovic.

Pratite Sport na Facebooku i Twitteru
This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

Srbiji na raspolaganju ukupno 197,2 miliona evra

BEOGRAD - Ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimovic i direktor Direktorata za proširenje Evropske komisije Žan Erik Pake potpisali su danas Finansijski sporazum izmedu Vlade Srbije i Evropske komisije za Nacionalni program za Srbiju za 2013. kojim Srbija raspolaže sa ukupno 197,2 miliona evra.

To su, kako je rekla ministarka bespovratna sredstva i bice iskorišchena za projekte koji ce pomoci Srbiji da realizuje reforme u kljucnim sektorima, a koje su neophodne za buduce clanstvo u EU.

Joksimovic: Pomoc EU od 30 miliona evra u julu

Ministarka bez portfelja, zadužena za evropske integracije, Jadranka Joksimovic izjavila je danas da bi Srbija jula mogla da pocne da koristi 30 miliona evra preostale pomoci iz IPA programa EU za 2012. godinu.

Ona je objasnila da su to sredstva preostala od ušteda na osnovu povoljnih ponuda na tenderu, i od nezakljucenih ugovora za razne namene koji nisu potpisani zbog nedostataka dozvola ili zbog loše administracije.

"Zahvalila bih EU koja je po zaista kratkoj i brzoj proceduri pokrenula mogucnost realokacije 30 miliona evra iz nacionalnog programa za IPA 2012. godine", kazala je ona prilikom potpisivanja sporazuma za sredstva iz fondova IPA za 2013. godinu.

Ona je na skupu u Rektoratu Beogradskog univerziteta rekla da je Srbije Evropskoj komisiji vec dala okvirni plan upotrebe sredstava, a ovoga meseca ce priložiti detaljnije podatke, cim bude procene štete.

Ona je istakla da ce Srbija najveci deo nepovratnih sredstava za saniranje posledica poplava dobiti od EU.Direktor Direktorata za proširenje Evropske komisije, Žan Erik Pake kazao je da su države clanice EU spremne da pomognu Srbiji i da ce ona uskoro moci da koristi sredstva neiskorišcene pomoci iz IPA programa za 2012. On je podsetio da je cim je Srbija zatražila pomoc od EU, "u roku od nekoliko minuta pokrenut mehanizam civilne zaštite Unije".

Pake je naveo da su 22 države-clanice poslale 650 spasilaca, opremu za spasavanje i saniranje štete od poplava.Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport je kazao da Evropska komisija "tesno saraduje s Vladom Srbije, odnosno s Kancelarijom za EU integradcije, kako bi se pripremio ubedljiv zahtev za sredstva iz Fonda solidarnosti EU".
On je podsetio da Srbija za podnošenje zahteva tom Fondu ima rok od 12 nedelja od pocetka poplava."Mislim da su svi svesni tog roka i da je potrebna procena svih šteta. Sve se radi veoma profesionalno i nadam se da ce biti brzo završeno", kazao je Devenport.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Devenport porucio je danas da time što ce Srbija upravljati novcem iz IPA i Fonda solidrnosti, koji ce se koristiti za sanaciju posledica poplava, otpocinje nova faza u odnosima dve strane.

"U okviru Fonda solidarnosti Srbija kao zemlja kandidat za clanstvo se tretira kao clanica EU", rekao je Devenport novinarima nakon potpisivanja Finansijskog sporazuma izmedu Vlade Srbije i Evropske komisije za Nacionalni program za Srbiju za 2013. 
Tim sporazumom Srbiji je stavljeno na raspolaganje ukupno 197,2 miliona evra.

Devenport je ponovio da za novac iz Fonda solidarnosti Srbija treba da konkuriše najkasnije 12 nedelji nakon katastrofe, te da aplikacija fondu mora da bude u skladu sa zahtevima Evropske komisije.

"Srbija ima rok od 12 nedelja od katastrofe da konkuriše i mislim da su svi svesni tog roka", istakao je Devenport.
On je ocenio da je dobro što ce upravljanje ovim fondovima biti u rukama Vlade Srbije i da ce njima upravljati uz podršku EU. "Ovo je pocetak te nove faze u našim odnosima", kazao je Devenport.

Pratite Sport na Facebooku i Twitteru
This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

RANI RADOVI: Policijski general čuvao vođu klana sa Zvezdare!

BEOGRAD - Zoran Tomaševic, nacelnik Uprave za obezbedenje licnosti i objekata, na pocetku svoje policijske karijere obezbedivao je Nemanju Bursaca, jednog od voda zvezdarskog kriminalnog klana, saznajemo iz bezbednosnih izvora!


Izvor Kurira otkriva da je ovo samo jedna od mrlja u Tomaševicevoj biografiji i da su ga uvek pratili repovi, narocito oni koji su ga povezivali s ljudima iz kriminalnog miljea.


Ostali dobri prijatelji


- Upravo su Bursac i zvezdarska ekipa preko svojih veza u policiji omogucili Tomaševicu da vrtoglavo napreduje u Upravi za obezbedenje licnosti i objekata. Na kraju je došao i na celo Uprave 2008. godine. Javna je tajna da su njih dvojica do današnjih dana ostali u prijateljskim odnosima. Najmanje što može da se uradi je da bude smenjen, a trebalo bi da bude ozbiljan predmet istrage pravosudnih organa - otkriva izvor Kurira veze policijskog generala s prestonickim podzemljem.


Tomaševic se juce nije odazivao na pozive i poruke Kurira iako je pre dva dana obecao da je spreman da odgovori na sva naša pitanja. On nas je tada uputio na Biro MUP za komunikaciju s medijima. Medutim, elektronskim poštom dobili smo obaveštenje iz Biroa da Tomaševic nece da odgovori. On ni juce nije odgovarao na naše pozive i SMS poruke.


Cuvao Šariceve klubove


Kurir je vec objavio da ce Tomaševic uskoro biti saslušan u okviru istrage koja se vodi protiv pojedinih šefova policije koji su planirali da ucenjuju premijera lažnom informacijom da je njegov sin pretukao golmana Vladimira Stojkovica na beogradskom splavu „River“.


- Tomaševic je neko vreme „na proverama“ zbog navodnih veza s Darkom Šaricem i Rodoljubom Radulovicem, poznatim kao Miša Banana. Proveravaju se saznanja da je Tomaševic, koji je brinuo o bezbednosti sudija, tužilaca, politicara, istovremeno organizovao obezbedenje nekih Šaricevih klubova, kao i njega samog. Navodno, narko-bos je zauzvrat Tomaševicu opremio modernu teretanu i streljanu za pripadnike jedinice na cijem je celu - kazao je tada izvor Kurira. 
Milorad Veljovic
NIKO NECE BITI ZAŠTICEN

Direktor policije Milorad Veljovic izjavio je juce da policija istražuje lažne izveštaje o ucešcu sina premijera Aleksandra Vucica u tuci na beogradskom splavu i ulozi koju su u tom slucaju imali odredeni policijski funkcioneri.
- Policija ce i u tom predmetu sigurno uraditi svoj posao. Niko nece biti zašticen, ni u policiji ni van nje - rekao je Veljovic i dodao policija nema nikakve potrebe da „sklanja u fioke“ bilo koje predmete i da je i licno zainteresovan da sve te istrage dobiju epilog.

Klan sa Zvezdare
POZNATI PO DROGI I VEZAMA S POLICIJOM


Za Nemanju Bursaca prvi put se culo pocetkom prošle decenije, kad se pojavila „bela knjiga“ MUP Srbije sa spiskovima kriminalnim klanova i njihovih clanova. Bursac je pomenut kao clan kriminalnog klana sa Zvezdare, koji je pocetkom devedesetih godina organizovao Sredoje Šljukic Šljuka.
Bili su poznati po reketiranju, iznudama, dilovanju droge, ali i naftnih derivata. Za licno obezbedenje angažovali su policajce i bivše policajce jer imaju mogucnost da legalno nose oružje. Posle ubistva Šljukica 2002. godine clanovi ganga su nastavili s kriminalnom aktivnošcu, a kao jedan od voda profilisao se upravo Nemanja Bursac.


This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |