BEOGRAD - Danas se navršava 15 godina od potpisivanja Vojno-tehnickog sporazuma u Kumanovu, 9. juna 1999. godine kojim je, nakon 79 dana, okoncano NATO bombardovanje Srbije, odnosno SRJ, u kome je stradalo najmanje 2.500, a ranjeno i povredeno više od 12.500 gradana.
U bombardovanju je poginuo 1.031 pripadnik vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, medu njima 2.700 dece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestali.
Ukupna materijalna šteta procenjena je tada na 100 milijardi dolara. Ratni gubici NATO u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjenii. Poslednji projektili pali su na podrucju sela Kokolec u 13.30 sati, a u Savetu bezbednosti UN usvojena je Rezoluciju 1244.
U južnu srpsku pokrajinu upuceno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da cuvaju mir, bezbednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.
Odluka o agresiji na SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu saveznickih snaga, americkom generalu Vesliju Klarku izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana.SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buducem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.
Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 casova zapoceo vazdušne udare krstarecim raketama i avijacijom, na više podrucja Srbije i Crne Gore.Devetnaest zemalja alijanse, bombardovali su sa brodova u Jadranu, iz cetiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim operaterima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD. Najpre su gadane kasarne i protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i drugim mestima.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti.U bombardovanju je uništeno i ošteceno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Ošteceno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 decjih vrtica, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok su 38 razoreni.
Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.NATO je lansirao 1.300 krstarecih raketa, izrucio 37.000 „kasetnih bombi“ od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.
Uništena je trecina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dve rafinerije u Pancevu i Novom Sadu, a snage NATO su prvi put upotrebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.
This post was made using the Auto Blogging Software from WebMagnates.org This line will not appear when posts are made after activating the software to full version.


11:00
Dejan
Posted in: 
0 comments:
Постави коментар