BEOGRAD - Profesor Stevan Lilic jedan je od 24 kandidata koji su konkurisali za izbor clana Saveta Komisije za zaštitu konkurencije.
Medutim, u svojoj prijavi iz profesionalne biografije Lilic je izostavio podatak da je aktuelni predsednik Upravnog odbora Instituta za javnu politiku u Podgorici, na cijem je celu bivši šef biroa za komunikacije srpske vlade Vladimir Beba Popovic.
Skriveni motivi
Profesor Lilic, medutim, za Kurir kaže da ne postoje skriveni motivi i da jednostavno nije mislio da je ovaj podatak znacajan.
- Nisam smatrao da je to važno jer je rec o funkciji koju obavljam u Crnoj Gori. To je dostupan podatak svima i nisam imao nameru da ga sakrijem.
Na pitanje da li misli da mu to mesto, ali i mesto u programskom timu Instituta za javnu politiku može biti prepreka za izbor u Savet Komisije za zaštitu konkurencije zbog mogucnosti sukoba interesa, Lilic kaže da su to razlicite stvari:
- To mi nije nedostatak, pošto je rec o drugoj državi, ali znam da mi je nedostatak ranija reputacija, jer je ispitivacima zasmetalo moje clanstvo u strankama i menjanje partijskih knjižica. Ne znam zašto je od 24 kandidata pažnju pobudila baš moja kandidatura.
To što je profesor Lilic „zaboravio“ da pomene ovu funkciju otvara pitanje da li razlozi za to zapravo leže u cinjenici da se znacajan deo delatnosti Saveta Komisije za zaštitu konkurencije preklapa s delatnošcu Bebinog Instituta za javnu politiku u delu konkurencije i monopola.
- To otvara i eventualnu mogucnost sukoba interesa i pitanje motiva koji su ga naveli da konkuriše za mesto u Savetu Komisije za konkurenciju. Takode, pitanje je da li je Lilic samostalno doneo odluku da konkuriše ili ga je na to podstakao Beba Popovic. Moguce je da on preko svojih ljudi želi da pojaca uticaj i u Srbiji, a narocito imajuci u vidu važnu ulogu Komisije. Uostalom, uloga Komisije i jeste da odlucuje o bitnim pitanjima - koncentraciji vlasništva, postojanju monopola - istice izvor Kurira.
Ne vidi ništa sporno... Stevan Lilic - Širi pipke... Beba Popovic Isti ciljevi Ono što upada u oci jeste podatak iz Statuta Instituta za javnu politiku gde je navedeno da je njegov osnovni cilj ukidanje monoploa i promocija slobodne ekonomije, kao i medunarodna saradnja sa institucijama u ovoj oblasti. S druge strane, gotovo identican delokrug rada ima i Savet Komisije za zaštitu konkurencije. Nadležnosti Saveta se vezuju za izradu propisa koji se donose u oblasti zaštite konkurencije, pracenje uslova konkurencije na pojedinacnim tržištima i u pojedinim sektorima, kao i kontrola sprovodenja mera kojima se obezbeduje zaštita konkurencije, ali i za saradnju s medunarodnim fondovima i organizacijama.
Strucnjaci upozoravaju da postoje indicije da je ovde rec o sukobu interesa.
- Ukoliko Komisija odreduje zakonske okvire za zaštitu konkurencije na tržištu, a na tržištu ucestvuje Popovicev Institut, onda Lilic može da lobira za interese Instituta, što nije dobro. Zato treba sve da se proveri i da, ukoliko postoji sukob interesa, on ne bude izabran za clana Saveta - upozorava pravnik Igor Jankovic.
CINJENICE: Ime profesora Stevana Lilica pominjalo se u nekoliko afera. Ovo su neke od njih
SLUCAJ 1
Maj 2000. Optužbe za plagijat
Vojislav Šešelj je, kao profesor Pravnog fakulteta, zatražio da se zbog plagijata univerzitetskog udžbenika sa tog fakulteta izbaci profesor Stevan Lilic.
U knjižici štampanoj na pedesetak stranica, a pod naslovom „Univerzitetski profesor Stevan Lilic kao podli i prljavi plagijator“, Šešelj tvrdi i podrobno objašnjava kako je Lilic prepisao citave delove udžbenika upravnog prava profesora dr Laze M. Kostica. Navodeci citave delove koje je dr Lilic prepisao Šešelj je izneo i svoja zapažanja tipa: „Ono što je Stevan Lilic ucinio objavljujuci ‚svoj‘ udžbenik iz upravnog prava može se nazvati jednim od najnemoralnijih postupaka univerzitetskog profesora, pri cemu je ocigledno da je rec o povredama zakonitosti“. Šešelj je o svom otkricu obavestio Upravni odbor, Naucno-nastavno vece, Katedru za javno pravo i dekana Pravnog fakulteta i od njih zahtevao da se Lilicu oduzme zvanje redovnog profesora.
Avgust 2000. Epilog - Lilic odustao od tužbe
- Odustali smo od tužbe jer je ceo postupak u toj meri doveden u vezu s politikom da smo se osetili kao lutke, s jedinom ulogom da odigraju u predizbornoj kampanji - rekla je tada Lilicev zastupnik Biljana Kovacevic.
SLUCAJ 2
Maj 2010. Afera „satelit“ - Lilic svedocio protiv Srbije
Lilic je, kao profesor Pravnog fakulteta, na arbitraži u Londonu u aferi „satelit“ svedocio protiv interesa Srbije, zbog cega je presudeno da naša zemlja plati Izraelcima 37 miliona evra odštete. On je tada potvrdio da je papir koji je potpisao bivši ministar odbrane Prvoslav Davinic u skladu sa zakonodavstvom Srbije. Indikativno je da se Lilic projavio kao veštak izraelske firme „Imidžset“.
Septembar 2010. Epilog - odbacena Daviniceva prijava protiv Lilica
Više javno tužilaštvo odbacilo je krivicnu prijavu koju je podneo bivši ministar odbrane Prvoslav Davinic zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi sa aferom „satelit“protiv Mladana Dinkica i profesora Stevana Lilica.
SPORNO ZADATAK BEBINOG INSTITUTA
PRIZNAJE DA ŽELI DA UTICE NA MEDIJE!
Institut za javnu politiku, koji je Vladimir Beba Popovic, nekadašnji sekretar Biroa za komunikacije u vladi Zorana Ðindica, otvorio marta 2013. sa saradnicima, sadrži u svom statutu spornu konstataciju u kojoj se kaže da je, izmedu ostalog, jedan od zadataka Instituta „ostvarivanje ciljeva u medijima“. Postavlja se logicno pitanje da li se na taj nacin vrši uticaj na medije i zarad cijih ciljeva.
Lobiranje
Profesor Fakulteta politickih nauka dr Zoran Stojiljkovic saglasan je da takva formulacija u programu pomenutog instituta može biti sporna.
- Ostvarivanje ciljeva samo po sebi ne mora da bude nešto što se kosi s normama i pravilima igre, ako se precizira koje su to vrste ciljeva. Ako su oni opšteprihvatljivi i ukoliko se radi o demokratizaciji, transparentnosti u medijima i tome slicno, onda je to u redu. Medutim, ostvarivanje ciljeva u medijima sa stanovišta neke vrste lobiranja za odgovarajuce institucije ili organizacije, a bez pratece normative koja ureduje tu vrstu angažovanja, može da bude u velikoj meri sporno - kaže Stojiljkovic za Kurir.
Ovaj strucnjak je dodao da bilo kakvo ostvarivanje ciljeva bez preciziranja za koga se oni ostvaruju, u cije ime i u kom procesu, u trenutku kad nema zakona o lobiranju koji ureduje tu vrstu pravila, takode može biti u najmanju ruku problematicno.
Oglasni prostor
- Ostvarivanje ciljeva u medijima je formulacija koja je nedovoljno definisana i neusaglašena, jer ne govori o kojoj vrsti ciljeva i za kog politickog ili civilno-društvenog cinioca se to radi, za koju organizaciju, kojim metodama i mehanizmima. Kad imate regulisano lobiranje, onda se tacno zna za koga lobirate, ko vam je klijent, ko vam je logisticka meta, za koga to radite, uz obavezu da prijavite takve aktivnosti. Ako se, medutim, stvari ovako široko definišu, onda to može da znaci da vi za nekog ko naruci odgovarajuce usluge ostvarujete ciljeve u medijima koji mogu biti i te kako sporni. Meni je to nešto što ne govori o transparentnom procesu i što se nedovoljno zasniva na postojecim pravilima igre, a plašim se da se upravo radi o tome - zakljucuje Stojiljkovic.
Sporni sadržaj u programu Instituta za javnu politiku kratko je prokomentarisao i Nemanja Nenadic, programski direktor Transparentnosti Srbija.
- Ostvarivanje ciljeva u medijima može da znaci da se obezbedi prisutnost u medijima, u oglasnom prostoru ili van njega - rekao je Nenadic.
(E. K.) Nemanja Nenadic Stojiljkovic: Bojim se da se ovakvom definicijom ne govori o transparentnom procesu