четвртак, 7. мај 2015.

Blaćenje ombudsmana koči put u EU?

 Zaštitnika mogu samo gradani da zaštite od države: Saša Jankovic

Izvor "Vesti" objašnjava da bi ovaj slucaj Srbiju moglo da košta usporavanja evropskih integracija.

- Moglo bi da se desi da planirano otvaranje poglavlja u pregovorima Srbije i EU bude prolongirano - kaže naš izvor.

Ozbiljna zabrinutost Oebsa zbog blacenja zaštitnika gradana Srbije Saše Jankovica medijsko-policijskom aferom "samoubistvo" naterala je i šefa diplomatije Ivicu Dacica da se konacno ukljuci u taj slucaj opravdanjem da kao predsedavajuci Oebsom nije bio konsultovan sa tim stavom.

U vezi sa slucajem Jankovic vršilac dužnosti šefa Misije Oebsa u Srbiji Majkl Ujehara je, ukazujuci da neodgovorno izveštavanje, namerno korišcenje neproverenih tvrdnji, glasina i insinuacija podriva poverenje gradana u vlast, pozvao na vladavinu prava.

Dacic je uzvratio da o tom stavu nisu konsultovani Ministarstvo spoljnih poslova i srpsko predsedavanje Oebsom. On je, a da se nije osvrnuo na linc nad Jankovicem, ocitao lekciju evropskoj misiji da njen potez "odudara od dobre saradnje".

Zbog toga ce, porucuje, zakazati hitan sastanak sa šefom Misije Oebsa u Srbiji. Zanimljivo je da Dacic saopštenje Oebsa cita kao "zacudujuce", iako baš kao i Oebs primecuje da je cilj te Misije podrška demokratskim reformama u Srbiji.

U odbranu ombudsmana je, posle Oebsa stao i ambasador SAD Majkl Kirbi, rekavši da SAD podržavaju nezavisnu instituciju zaštitnika gradana, a detalje vezane za njegovu licnost ostavljaju onima koji su za to zaduženi.

Direktor Komiteta za ljudska prava Milan Antonijevic ukazuje da je osim medunarodne reakcije, krenuo i apel podrške Jankovicu 2.000 javnih licnosti i gradana Srbije.

- Ako se ne odustane od ove vrste napada na zaštitnika, tek cemo videti posledice. Poslanici i mediji koji u njoj ucestvuju moraju da dožive jasnu osudu javnosti, a kako je iz Vlade nema, dok isti ljudi nastavljaju sa istim tvrdnjama, ispada da ih Vlada podržava - komentarisao je Antonijevic za "Vesti".

On veruje kako ce se Vlada Srbije u skoroj buducnosti stideti ovakve kampanje.

Direktor Jukoma istice da ministar policije Nebojša Stefanovic koji ostavlja prostor za krivicno gonjenje zaštitnika, sebi ne može da dozvoli luksuz da ne poznaje propise svoje zemlje.

- Udar na zaštitnika gradana je raden prema matrici uništavanja života srpskih politicara u borbi za vlast. Sada je, nažalost, preslikan na nezavisne institucije. Pošto za fabrikovanje ovakvih beskrupuloznosti nema odgovornosti, posle ovoga što se dogada Jankovicu više niko od nas nije siguran šta može da mu se desi - kaže Milan Antonijevic.

Civilne žrtve rata i dalje obespravljene

 

- Nedopustivo je i neshvatljivo da ni godinama najavljivan pomenuti Nacrt zakona o civilnim žrtvama, ni u jednom svom clanu ne prepoznaje civilne žrtve rata i njihove porodice. To govori da se nehumani, macehinski, katastrofalan i poražavajuci odnos domacih institucija prema njima, nastavlja! Ako se, što pre, ne uspostavi neophodan dijalog vezano za konacnu verziju predloga tpog zakona izmedu Ministarstva i udruženja porodica stradalih Srba, prava civilnih žrtava rata i njihovih porodica, i dalje ce biti izvan zakona. Jednostavnije receno, bice i dalje obespravljeni. Ni ubuduce, oni u sopstvenoj državi nece moci da ostvaruju ni najelementarnija ljudska prava koja su im, inace, brojnim rezolucijama i konvencijama, zagarantovana, navode u Udruženju. 

Oni smatraju da su radna grupa ili strucni tim, koji su radili na izradi ovog dokumenta, "nacinili nedopustivi propust iskljucivši citavu kategoriju civilnih žrtava rata i njihovih porodica". 

- Namerno ili ne, zanemarena je cinjenica da u Republici Srbiji živi veliki broj porodica civila stradalih pre, za vreme i nakon oružanih i ratnih sukoba u regionu, pa i na Kosovu i Metohiji.

Ako naše primedbe ne bi bile uvažene, novi zakon na koji smo toliko dugo cekali, ponovo ce zanemariti i ostaviti po strani njihov status, jer prava civilnih žrtava i njihovih porodica, i dalje nece biti zakonima uredeni. Ova velika greška i nedopustiva nepravda, smatramo, moraju i mogu biti ispravljene. Pogotovo zbog cinjenice da smo, i u razgovorima sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolicem i premijerom Aleksandrom Vucicem, u kojima je ucestvovao i ministar rada Aleksandar Vulin, dobijali cvrsta uveravanja i obecanja da ce, vrlo brzo, status civilnih žrtava i njihovih porodica, konacno biti zakonom regulisan, navode oni. 

- Zahvaljujuci Zakonu iz 1996. godine, koji u potpunosti diskriminiše civilne žrtve rata i njihove porodice, a i dalje je u primeni, samo zanemarljivo mali broj (od oko 20.000 civila koji su u ratovima u regionu pretrpeli nasilje - zlostavljanih, silovanih, nestalih, ubijenih ili njihovih porodica, a koji su kao izbeglice ili raseljena lica utocište našli u Državi Srbiji), može ostvariti ikakva prava, navode u Udruženju porodica stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998 do 2000. godine. 


U Udruženju još podsecaju da je javna rasprava o ovom zakonu, održana "daleko od ociju javnosti" i znanja udruženja porodica stradalih civila, pa su o okoncanju javne rasprave o zakona saznali iz medija. 

- Poodavno u svim državama u regionu, gde je tokom devedesetih bilo ratnih i oružanih sukoba, pa cak i na Kosovu i Metohiji, prava civilnih žrtava i njihovih porodica zakonima uredena. Ova, posebno ranjiva kategorija njihovog stanovništva, nije marginalizovana i njihova se ljudska prava u znacajnoj meri poštuju. Osnov za ovakvo reagovanje, osim u cinjenici da jedino status civilnih žrtava rata u našoj državi nije zakonima regulisan, nalazimo i u brojnim rezolucijama i deklaracijama SB UN, koje se pitanjima kršenja ljudskih prava bave, podvlace u Udruženju.

Dačić i Tači se rukovali i proćaskali

 O cemu li su caskali? O dolasku u Beograd i hapšenju ili o prizrenskom filigranu? Ili o slovenackim termama?

Ministri spoljnih poslova regiona, medu njima, Dacic i Taci, okupili su se u cetvrtak na Brdu kod Kranja na konferenciji pod nazivom "Brdo proces" kako bi razmotrili dalje mogucnosti i korake u cilj unapredenja saradnje.

Neformalno caskanje ucesnika pred pocetak razgovora bilo je prilika da se Dacic i Taci rukuju i razmene po koju rec, iako je još jutros austrijska štampa prenela izjavu Tacija da odluka srpskih zvanicnika da ne odobre njegovu posetu Beogradu suprotna dijalogu i poboljšanju odnosa Prištine i Beograda.

- To ce svakako imati posledice - rekao je Taci za becki Prese, ne želeci medutim da kaže kakve bi to posledice mogle biti.

Tacija je u Beograd pozvala nevladina organizacija Omladinski odbor za obrazovanje, kao organizator skupa "Evropske integracije zapadnog Balkana - zajedno možemo bolje" 24. aprila, ali je poziv povucen.

Na najavu da bi mogao da dode u Beograd srpski zvanicnici, medu njima i sam Dacic, oštro su reagovali, isticuci da to nije uskladeno sa institucijama u Beograd i da ce Taci, imajuci u vidu važecu optužnicu protiv njega, biti uhapšen ako dode.

Policajci dobili spor

Protest bivših policajaca u Kosovskoj Mitrovici

- To znaci da bivši radnici MUP-a Srbije sa KiM moraju biti vraceni u radni odnos sve dok se ne donese novo, konacno rešenje o njihovom statusu. Tužbu smo morali da uložimo jer nije poštovan Zakon o policiji, ni Zakon o radu, niti Zakon o državnim službenicima i nameštenicima, niti je ijedna odredba navedenih zakona navedena kao osnov za prestanak našeg rada. Sve to navodi da nisu poštovane, ni osnove Evropske konvencije o ljudsim pravima - istice Ðordevic.

On podvlaci da nijednim zakonskim propisom nije odredeno da cinjenica da neko živi i boravi na Kosovu i Metohiji predstavlja razlog za prestanak radnog odnosa.

Ðordevic se nada da ce s predstavnicima MUP-a i Kancelarije za Kosovo i Metohije uspeti da nadu najbolje rešenje za njihov problem.
- Iz Kancelarije za KiM su nas obavestili da ce se ove nedelje održati prvi radni sastanak na kome ce se razgovarati o merama ta rešavanje problema bivših pripadnika MUP-a s podrucja KiM


- Šta više, razlog koji je naveden za prestanak radnog odnosa se može tumaciti kao diskriminacija zaposlenih u MUP-u Srbije u odnosu na druge zaposlene. Takode, zakon ne predvida ni mogucnost sticanja prava na penziju zaposlenima u MUP-u kojima usled "organizacionih promena" prestaje radni odnos i to samo zato što im se radno mesto nalazi na teritoriji KiM - istice Ðordevic.

среда, 6. мај 2015.

EU potpisuje sporazum sa Kosovom

 printscreen/slobodnosrpski.comSSP ce niti prvi ugovor Kosova i EU: Samuel Žbogar

- Završili smo pregovore o SSP, koje smo poceli smo prošle nedelje, i   30. aprila ce biti usvojen SSP sa Kosovom, koji ce biti poslat zemljama clanicama na diskusiju i to ce nam sigurno omoguciti da ga potpišemo pre leta", rekao je Žbogar u Prištini na sesiji "Evropska perspektiva, hodanje kroz maglu", u okviru panel Foruma 2015. - projekta Kosovske fondacije za otvoreno društvo.

- To znaci da cemo imati prvi ugovorni odnos izmedu Kosova i EU. Sveobuhvatni ugovor odreduje i politicki dijalog izmedu Kosova i EU i  mislim, nikada do sada nisam upotrebio rec istorijski, ali mislim da je vrlo znacajan za obezbedivanje odnosa izmedu Kosova i EU - rekao je Žbogar, preneli su prištinski mediji.

Žbogar je rekao da je posvecen integraciji Balkana u EU, ukljucujuci i Kosovo, jer je, po njegovim recima, od interesa za EU da Kosovo nastavi da se krece ka clanstvu.

Evroposlanica Ulrike Lunacek je na panelu, u ukljucenju iz Beca, navela da posle potpisivanja SSP Kosovo ništa ne sprecava da konkuriše za status države kandidata za clanstvo u EU.

Na forumu se diskutovalo o aspektima ove perspektive, pa je postavljeno i  pitanje šta ce se desiti posle potpisivanja S SP, odnosno da li ce Kosovo moci da konkuriše za status clanice EU iako ga nije priznalo pet zemalja clanica Unije.

Šešelj: Nisam naručio ubistvo Nikolića

 Optužbe mu nanele veliku duševnu bol: Vojislav Šešelj

- Ta informacija je potpuna izmišljotina i nanela mi je veliki duševni bol i patnju. Nikada nisam upoznao ni Bojovica, ni Simovica' - rekao je Šešelj na sudenju po njegovoj tužbi protiv "Blica'' zbog objavljivanja neistinite inforacije u Višem sudu u Beogradu.

Šešelj je na današnjem rocištu detaljno opisao šta mu se sve dešavalo nakon spornog teksta koji je u Blicu objavljen 29. juna 2010. godine, a sud je odlucio da se na sledecem rocištu, 18. septembra, kao svedoci saslušaju šef diplomatije Ivica Dacic, koji je u to vreme bio ministar unutrašnjih poslova, kao i tadašnji direktor BIA Saša Vukadinovic.

Oni bi trebalo da svedoce na okolnosti da li je sporna informacija potekla od državnih organa, odnosno sa sednica Odbora za bezbednost Skupštine Srbije kojima su prisustvovali.

Nakon saslušanja Dacica i Vukadinovica sud ce odluciti o predlogu da se kao svedoci saslušaju predsednik Srbije Tomislav Nikolic i premijer Aleksandar Vucic.

Dajuci iskaz sudu u svojstvu tužioca, Šešelj je rekao da je zbog te lažne informacije pretrpeo veliki duševni bol i patnju, kao i da su ga ostali ''robijaši'' u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala gledali sumnjicavao ''kao da ja narucujem ubistva na tako monstruozan nacin''.

- Oni sa kojima sam bio u dobrim odnosima nisu poverovali, ali su neki Haškoj straži ispricali na engleskom šta se zbiva. Zbog te informacije bilo je dovedeno pitanje da li cu moci da primam posete porodice, jer je tekstom insinuirano da je narudžba ubistva išla preko moje supruge'', rekao je Šešelj.

On je istakao da Haški tribunal nije poverovao u te informacije tako da prema njemu nije primenio nikakve mere izolacije.

Šešelj je za sebe rekao da je "covek koji ne pokazuje osecanja", odnosno da ih usprešno prikriva, ali da ga je ta informacija pogodila i da ga još uvek pogada.

Šešelj je podneo tužbu za naknadu štete protiv ''Blica'' zbog nanošenja duševne boli objavljivanjem neistinitih informacija.

SPC godišnje zaradi 140 miliona evra

 Crkva ne placa porez na svoje delatosti, a sve naplacuje

Od svih prihoda u 40 eparhija SPC godišnje se slije izmedu 130 i 150 miliona evra, otkrio je za "Blic" jedan od insajdera u vrhu SPC. List navodi i da samo od prodaje sveca i verskih obreda jedna eparhija može da zaradi i do pet miliona evra godišnje.

- Tu treba dodati i biznis koji je vecina eparhija razvila i od koga dobro zaraduju. U okviru crkvenih kompleksa izdaju se objekti, daje u zakup zemljište, otvaraju privredni objekti, podižu vinarije. Samo Zahumsko-hercegovacka eparhije u SAD izveze oko 100.000 boca svog vina - objašnjava sagovornik "Blica".

Najviše novca u SPC dolazi od donacija, odnosno od "verskog pomodarstva". Novokomponovani vernici misle da ce svoje grehe sprati ako daju prilog crkvi. Tako se u jednoj beogradskoj crkvi medu dobrotvorima, cije je ime upisano na ploci, našao poznati kriminalac koji je pre nekoliko godina ubijen u sacekuši, a koji je donirao crkvi 500.000 evra, navodi taj list.

Blic piše i da država iz budžeta placa socijalno i zdravstveno osiguranje sveštenika SPC, za šta ce ove godine biti izdvojeno devet miliona evra.

List podseca na slucaj iz februara 2013. godine kada je glavni blagajnik Arhiepiskopije beogradsko-karlovacke S.Ž. uhapšen zbog krade gotovo milion evra u kešu iz patrijaršijske kase. On je iz kase, kako se navodi u tekstu, uzeo 19,5 miliona dinara, 40.000 švajcarskih franaka, 50.000 dolara i 890.000 evra.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |