петак, 17. април 2015.

Blagodatni oganj ohrabrio Srbe

 Svetinja u Gracanici: Vaskršnja radost narodu na Kosovu

Oganj je iz Jerusalima stigao je u subotu u Srbiju, pracen državno-crkvenom delegacijom, a iz Beograda (gde je docekan u Hramu Svetog Save) stigao je i na Kosovo. Oganj su u manastir doneli pomocnik direktora Vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Dušan Jovovic, u pratnji predstavnika SPC, a docekali su ga direktor Kancelarije za KiM Marko Ðuric i episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije koji je od ranih jutarnjih sati služio liturgiju.

Pun manastir i porta gradana koji su se okupili od ranih jutarnjih sati dovoljno svedoci koliko je donošenje ognja s Hristovog groba veliki dan za pravoslavce s centralnog Kosova. Kroz crkveno dvorište širio se miris sveca, a gradani su stajali u redu kako bi preuzeli plamen sa Hristovog groba.

- Pravoslavni oganj za mene je simbol vere, a ovaj dan jedinstvena prilika da na ovom mestu, u ovo vreme, osetimo jedinstvo u veri. Oganj nama donosi blagodet, ohrabrenje, mir i blagostanje - rekao je žitelj Kosova Dušan Markovic.

Vladika Teodosije je porucio da Uskrs narodu na Kosovu i Metohiji donosi radost.

- Mi koji smo raspeti s Hristom, mi i vaskrsavamo s Hristom. Narocito mi na Kosovu i Metohiji znamo šta je stradanje, ali i verujemo u Hristovo vaskrsnuce - kazao je on.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Ðuric porucio je da Srbija ima dve prestonice. Jednu u Beogradu, a "drugo je srpsko Kosovo i Metohija, Pecka patrijaršija, Gracanica, Eparhija raškoprizrenska cije su svetinje zajedno s narodom posejane po citavom našem Kosovu i Metohiji".

On je ukazao da je praznik Hristovog vaskrsenja prilika za podsecanje na njegovu simboliku i znacenje, a narocito u ovom teškom vremenu.

Blagodatni oganj pojavljuje se svake godine uoci Uskrsa tokom molitve patrijarha jerusalimskog Teofila u crkvi Hristovog Vaskrsenja. Osim plamena sa Hristovog groba, iz Jerusalima su u Srbiju stigla i dva casna krsta.


- Neka nas okupa svetlošcu na nacin na koji je to ova sveta liturgija i ovaj suncani dan ucinio u Gracanici - kazao je Ðuric.

Nakon liturgije u Gracanici, Blagodatni oganj prenet je u Pecku patrijaršiju, a potom u manastire Visoki Decani i Sopocane.

Skinuta ljaga sa Manojlovića

 

 Sud je utvrdio da Manojlovic nije izvršio ratni zlocin i da shodno zakonu može biti rehabilitovan. Po oceni Višeg suda, Manojlovicu nije omoguceno ni pravo na odbranu ni pravo za žalbu protiv presude kojom je osuden na smrt.

- Proizlazi da je pokojni Stanisav osuden zbog politickih i ideoloških razloga samo zato što je bio pripadnik cetnickog pokreta - stoji u obrazloženju rešenja o rehabilitaciji užickog suda.

Iz požutele presude broj 79 citamo da je Stanisav Manojlovic kao pratilac cetnickog komandanta Vucka Ignjatovica tukao Vladislava Vasiljevica i njegovog sina, cije ime se ne navodi, kao i druga Milovanovica, cije ime se takode ne navodi, i da je zajedno sa Milisavom Ristivojevicem ubio Milana Blagojevica, komandanta Šumadijskog odreda.

Stanisav je na saslušanju porekao sve optužbe, ali je sve to oboreno iskazima svedoka cije ime se takode ne navodi. Zanimljivo je da Milisav Ristivojevic, koji je zajedno sa Stanisavom iz zatvora izveo Milana Blagojevica i streljao ga, nije odgovarao za to. U presudi nema ni slova kad i gde je ubijen Milan Blagojevic, ni gde i kako je Stanisav Manojlovic tukao Vladislava Vasiljevica i njegovog sina kao i druga Milovanovica.

Zahtev za rehabilitaciju podneo je Zoran Manojlovic iz Bakionice, unuk Stanisavljev i sin sada pokojnog Manojla Manojlovica koga je zastupao Mihailo Matovic, advokat iz Užica. Iza pokojnog Stanisava ostala je supruga Gvozdenija sa cetvoro maloletno dece. Njima je tadašnja vlast, po recima Zorana, oduzela oko 20 hektara zemlje, njiva i livada.

- Ovom presudom skinuta je ljaga sa mog pokojnog dede Stanisava i sa cele porodice. Tražicemo povracaj oduzete imovine. Posle rata vlast je poslala moga oca i strica u Bor i Smederevo da bi bili što dalje od svog rodnom mesta, ali su se oni nakon završene škole vratili na ocevinu. Godinama sam kosio u obližnjem Glumcu i stariji ljudi su mi pricali da moj deda nije pocinio ubistvo za koje je osuden. Verovao sam im i zato sam podneo zahtev za rehabilitaciju - prica Stanisavljev unuk Zoran.

Ubijeni Milan Blagojevic bio je predratni komunista i španski borac, komandant Prvog šumadijskog partizanskog odreda. Bio je jedan od najnacajnijih organizatora borbe protiv okupatora 1941. Ubijen je u noci izmedu 28. i 29. oktobra 1941. u periodu Užicke republike kada su ga cetnici Draže Mihailovica uhvatili u Požegi, u vozu, pošto se vracao u Šumadiju. Cetnici su ga posle mucenja ubili iste noci, a on je 9. maja 1945. proglašen za narodnog heroja.


U podnesku upucenom Višem sudu u Užicu 27. februara advokat Mihailo Matovic je izmedu ostalog napisao:

- Ondašnja vlast, a na prvom mestu Ozna koristila se raznim podlostima da bi ostvarila ciljeve usmerene na konfiskaciju imovine. Da bi se imovina konfiskovala, vlasti je bila potrebna bilo kakva presuda koju bi bez ikakve dokumentacije napisao svedok Milan Cicvaric. Vrhunac podlosti ta vlast ostvaruje korišcenjem navodne tvrdnje Gvozdenije, supruge streljanog Stanisava, da je prepis presude veran originalu. Cudno je da prepis presude overava jedna nepismena seljanka s lepim i istreniranim potpisom iznad koga je neko stavio upitnik.

NEMA VIŠE VAĐENJA KRVI: Laserski uređaj za 30 sekundi sve pročita sa dlana

Da li ste danas pojeli dovoljno voca i povrca? Odgovor je najverovatnije negativan. Prema americkom ministarstvu poljoprivrede, zdravoj odrasloj osobi potrebno je izmedu tri i po i pet šolja voca i povrca dnevno, ali tu kvotu mnogi ne ispune, piše srpski NEWSWEEK.

LABORATORIJA SUVIŠNA
Možda ce lekari i nutricionisti uskoro moci lakše da ubede pacijente da usvoje zdrav nacin ishrane. Naucnici s Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta u Jejlu i Univerziteta u Juti napravili su zajednicki tim da bi konstruisali plavu lasersku sondu koja može brzo da vam skenira dlanove i pokaže da li ste uneli potrebne hranljive materije. Uredaj koristi rezonantnu Ramanovu spektroskopiju (RRS), tehniku koja analizira svetlost reflektovanu sa osvetljene tacke i prati njene vibracije da bi se otkrio nivo karotenoida (organskih pigmenata koji poticu iz biljaka) u organizmu. Informacija se šalje kompjuteru, koji brzo obraduje podatke i daje kvantitativnu procenu hranljivih materija u organizmu.

Citanje s dlana predstavlja neinvazivni metod koji odmah daje rezultate, bez potrebe da se vrše laboratorijske analize, a dovoljan je samo minut: 30 sekundi za skeniranje i 30 sekundi za obradu podataka. Osim što je efikasniji, test RRS daje podrobnije rezultate od tradicionalne analize krvi i urina. Dok krv i urin pokazuju unos voca i povrca samo u prethodnih nekoliko nedelja, laserska sonda pokazuje unos u prethodna dva-tri meseca.

ZAŠTO DLAN?
"Karotenoidi, materije koje merimo, nalaze se u ljudskoj koži, ali su kolicine vece na dlanu jer je spoljni sloj kože, na kojem se karotenoidi akumuliraju, na dlanu deblji nego na drugim delovima tela“, kaže Suzan Mejn, šef odseka za epidemiologiju hronicnih bolesti Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta u Jejlu, koja je rukovodila studijom.
Uredaj još nije spreman za opštu upotrebu, priznaje Mejnova. Sledeci korak je da se pažljivo ispita kako boja kože utice na rezultate. Ako se laserska sonda pokaže efikasnom, lekari ce na jednostavan nacin moci da utvrde da li je pacijent dovršio svoju porciju brokolija.

NEWSWEEK Pratite Sport na Facebooku i Twitteru

Blagodatni oganj ohrabrio Srbe

 Svetinja u Gracanici: Vaskršnja radost narodu na Kosovu

Oganj je iz Jerusalima stigao je u subotu u Srbiju, pracen državno-crkvenom delegacijom, a iz Beograda (gde je docekan u Hramu Svetog Save) stigao je i na Kosovo. Oganj su u manastir doneli pomocnik direktora Vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Dušan Jovovic, u pratnji predstavnika SPC, a docekali su ga direktor Kancelarije za KiM Marko Ðuric i episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije koji je od ranih jutarnjih sati služio liturgiju.

Pun manastir i porta gradana koji su se okupili od ranih jutarnjih sati dovoljno svedoci koliko je donošenje ognja s Hristovog groba veliki dan za pravoslavce s centralnog Kosova. Kroz crkveno dvorište širio se miris sveca, a gradani su stajali u redu kako bi preuzeli plamen sa Hristovog groba.

- Pravoslavni oganj za mene je simbol vere, a ovaj dan jedinstvena prilika da na ovom mestu, u ovo vreme, osetimo jedinstvo u veri. Oganj nama donosi blagodet, ohrabrenje, mir i blagostanje - rekao je žitelj Kosova Dušan Markovic.

Vladika Teodosije je porucio da Uskrs narodu na Kosovu i Metohiji donosi radost.

- Mi koji smo raspeti s Hristom, mi i vaskrsavamo s Hristom. Narocito mi na Kosovu i Metohiji znamo šta je stradanje, ali i verujemo u Hristovo vaskrsnuce - kazao je on.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Ðuric porucio je da Srbija ima dve prestonice. Jednu u Beogradu, a "drugo je srpsko Kosovo i Metohija, Pecka patrijaršija, Gracanica, Eparhija raškoprizrenska cije su svetinje zajedno s narodom posejane po citavom našem Kosovu i Metohiji".

On je ukazao da je praznik Hristovog vaskrsenja prilika za podsecanje na njegovu simboliku i znacenje, a narocito u ovom teškom vremenu.

Blagodatni oganj pojavljuje se svake godine uoci Uskrsa tokom molitve patrijarha jerusalimskog Teofila u crkvi Hristovog Vaskrsenja. Osim plamena sa Hristovog groba, iz Jerusalima su u Srbiju stigla i dva casna krsta.


- Neka nas okupa svetlošcu na nacin na koji je to ova sveta liturgija i ovaj suncani dan ucinio u Gracanici - kazao je Ðuric.

Nakon liturgije u Gracanici, Blagodatni oganj prenet je u Pecku patrijaršiju, a potom u manastire Visoki Decani i Sopocane.

Brezovica: Ruše objekte i etničku sliku

 Brezovica: Albanci planiraju rušenje više hotela, ski škole i privatnih objekata


U vecinski srpskoj opštini Štrpce gradani se plaše promene etnicke strukture i ogorceni su najavljenom eksproprijacijom oko 3.500 hektara zemlje u vlasništvu Srba. Mnogi se pitaju i o stvarnim interesima konozorcijuma, iza koga, kako sumnjaju, stoji novac bogatih Albanaca, te da krajnji cilj nece biti razvoj turizma nego kontrola jedne od najvažnijih strateških tacaka na Kosovu.
Koncesija na Brezovici podrazumeva i rušenje sve infrastrukture koja je u vlasništvu Fonda Ineks-Intereksport i JP Skijališta Srbije, ukljucujuci i hotel Molika, koji je tek nedavno obnovljen.
Takode, planom je predvideno i rušenje hotela Lahor na Brezovici u kome žive interno raseljeni iz Uroševca i Prizrena.

- Planirano je i rušenje ski škole, privatnih objekata, preuzimanje pet žicara i pet ski staza u vlasništvu Ski centra Brezovica. Na mestu hotela Lahor planiraju da grade akva park, iako na tom mestu nema ni 30 suncanih dana tokom cele godine. Sve to ukazuje da se iza ovog master plana krije namera da se uz pomoc albanskog lobija Ski cenar Brezovica sruši i da vlasništvo nad planinom prede u ruke Albanaca, i da se na taj nacin Srbi iz Sirinicke župe nateraju na iseljavanje, kaže Sladan Nikolcevic, upravnik Ski-centra Brezovica.
Francuski konzorcijum je ponudio tri faze razvoja projekta za razvoj turistickog centra Brezovica, investiciju od 410 miliona evra i više od 3.000 novih radnih mesta.
- U praksi, to samo znaci da ce oni angažovati velike gradevinske firme Albanaca i da svo to zapošljavanje ide u njihovu korist. Takode, planom je predvidena izgradnja objekata za stanovanje, što znaci da ce to sigurno uticati na promenu etnicke strukture - dodaje Nikolcevic.

Kosovski zakon opštini Štrpce daje mogucnost da spreci privatizaciju na svojoj teritoriji. Opština Štrpce danas (utorak, 14. april) ce održati vanrednu sednicu skupštine sa master planom za razvoj Ski centra Brezovica kao jedinom tackom dnevnog reda. Gradonacelnik opštine Štrpci Bratislav Nikolic istice da se u slucaju ski centra Brezovica ne radi ni o kakvoj privatizaciji, vec o koncesiji. On takode prenosi da ce imovinsko-pravne odnose urediti Beograd i Priština, a najavljuje veto u slucaju da francuski konzorcijum ne ispuni uslove.
Nikolic objašnjava da eksproprijacija privatnog zemljišta nije dolazila u obzir zbog lošeg iskustva u prethodnom periodu. Kako kaže - dva su najveca otvorena pitanja buducnost radnika koji su nekad radili u ski centru Brezovica za koje ce morati da se nade rešenje i pitanje postojecih objekata na Brezovici.

Oko 50-ak radnika Ineksa okupilo se ispred zgrade opštine Štrpce protestujuci zbog neslaganja sa najavljenim ugovorom i realizacijom master plana za Brezovicu. Radnici su se okupili neposredno pred pocetak sednice opštine Štrpce na kojoj ce odbornici diskutovati o najavljenom master planu. Ocekuje se da ce u narednih par sati i zvanicno biti poznat stav lokalne samouprave o ovoj temi.


On istice da Ski centar Brezovica zapošljava 176 ljudi, a saraduju sa više od 1.000 gradana. Zajedno sa JP Skijališta Srbije napravili su i studiju izvodljivosti za Brezovicu koju su poslali Vladi Srbije.

- Za sezonu 2014-2015. od ministra Aleksandra Vulina smo dobili 12, a od direktora Kancelarija za Kosovo i Metohiju Marka Ðurica 18 miliona dinara za rekonstrukciju ski centra, što šalje jasnu poruku. Kada je bio u Štrpcu, premijer Aleksandar Vucic je rekao da ce se o imovini Srbije na prostoru KiM razgovarati u Briselu i mi imamo poverenja u to - dodaje naš sagovornik.
Ministri iz Beograda porucuju da se je po sredi otimacina i da ce Vlada Srbije uciniti sve da bi to sprecila. Ministri Srpske liste u prištinskoj vlasti i dalje bojkotuju ucešce u Vladi, ali je Ljubomir Maric, ministar za lokalnu samoupravu ucestvovao na prošlonedeljnoj sednici meduministarske grupe na kojoj se odlucivalo o buducnosti Brezovice.

Posle sastanka on je utešno saopštio da je dogovoreno da se iz eksproprijacije iskljuci skoro 95 odsto privatnog zemljišta, dok ce o preostalih pet odsto odlucivati lokalna samouprava. Rec je uglavnom o zemlji u privatnom vlasništvu Srba. Medutim, nije poznato da li je ministar na sastanku ucestvovao u dogovoru sa vlastima u Beogradu ili ne.

Direktor vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Ðuric kaže da ce Vlada Srbije uciniti sve što je u njenoj moci da zaustavi svaki eventualni pokušaj da se našteti njegovim interesima na tom podrucju.
- Izgleda da su se tražili nacini i izgovori da se pristupi otimanju onoga što je državno i narodno na planini Brezovica. Ne dolazi u obzir nikakvo rušenje hotela koji je tek obnovljen i žicara koje su posle mnogo godina pauze puštene u pogon, kazao je Ðuric.
Ministar za rad, zapošaljavanje, boracka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je u Prizrenu da je pokušaj privatizacije - otimanja "Ski centra" na Brezovici od vlasnika pokazatelj loše namere onih koji to žele da ucine.
- O Brezovici se može razgovarati samo kao delu Zajednice srpskih opština, samo kada Zajednica bude uspostavljena i kada kao takva bude mogla da odlucuje o svemu što se nalazi na njenoj teritoriji - rekao je Vulin.


Funkcioner Srpske radikalne stranke Zvonko Mihajlovic kaže da je Ski centar Brezovica odavno na meti Albanaca, a da su "da bi lakše realizovali zacrtano vlasti samoproglašene ’Republike Kosovo’ u Štrpcu su instalirali svoju vlast".
- Politika Albanaca prema opštini Štrpce vodi se na tri fronta. Prvi i najvažniji za njih je menjanje etnicke strukture stanovništa u vecinsko srpskoj sredini kakva je Štrpce, a kroz divlju gradnju koja se izvodi u vikend zoni, zatim gašenju preostalih srpskih institucija u cemu im najviše ide na ruku briselski sporazum i na kraju preotimanje kompletne državne imovine Republike Srbije koja se nalazi na teritoriji opštine Štrpce. U okviru tog cilja Ski centar Brezovica je vec odavno na meti Albanaca. Nekakav master plan Francusko-andorskog konzorcijuma, iza kojeg stoji albanski mocnici, ima za cilj da posluži kao primamljiv mamac na koji Srbi treba da se upecaju. Tim planom predvida se rušenje svih postojecih objekata koji su 100 odsto u vlasništvu Republike Srbije i posle tri godine zapocinjanje nove gradnje. Za sve to vreme svi zaposleni radnici, njih 200, ostaju bez posla i egzistencije. Jedini ko se zalaže za realizaciju tog i takvog nakaradnog plana je tzv. gradonacelnik opštine Štrpce, koji je odnedavno zadobio poverenje i Aleksandra Vucica za sve poteze koje vuce. Radnici i narod u opštini Štrpce su svi odreda protiv realizacije plana jer, pouceni iskustvima preostalih preduzeca koja su preuzeta i na koje je postavljen katanac, ne žele da i ovoga puta budu prevareni - kaže Zvonko Mihajlovic.

Iako kosovski zakon daje mogucnost gradonacelnicima u vecinski srpskim opštinama da sprece privatizaciju, on je cesto selektivno primenjivan. I takav bi uskoro mogao da bude izmenjen u kosovskom parlamentu. Izmenama i dopunama zakona planiramo je da se lokalnim samoupravama oduzme pravo da se pitaju o sudbini javnih preduzec´a i društvenoj imovini koja se nalazi na njihovom podrucju, a njihova prodaja bi mogla znacajno da utice na ekonomski položaj gradana. 

Srpska narodna partija pozvala je Vladu Srbije da spreci nameru kosovskih vlasti da nelegalno prodaju "Ski - centar Brezovica".
- Pitanje srpske imovine na KiM je kljucno za opstanak srpskog naroda i ono mora da bude uslov svih uslova za nastavak bilo kakvih pregovora u Briselu o buduc´nosti naše južne pokrajine. Brezovica je okosnica turizma u opštini Štrpce, a "Ski - centar" je srpsko preduzec´e u koje je Srbija uložila ogromna sredstva za njegovo funkcionisanje i rekonstrukciju.

Plan za privatizaciju Brezovice predstavljen je meštanima Štrpca pocetkom marta, a njegovi promoteri osvrnuli i na program štednje premijera Aleksandra Vucica, koristeci ga kao argument u svoju korist.
Tako su podsetili da na kreditni rejting Srbije, budžetski deficit, smanjenje javnog sektora i odnos prema državnim preduzecima.
"Beograd jednostavno nema realni kapacitet za neophodne investicije u Brezovici, posebno kada ne može da izdvoji za neophodna ulaganja u sopstvenu osnovnu infrastrukturu" piše u promotivnom materijalu.

Tači krajem aprila dolazi u Beograd?

 Tacija ce cuvati 4.000 policajaca

Taci ce, prema tom izvoru, na poziv nevladine organizacije "Ambasadori mira" ucestvovati na skupu na koji su pozvani ministri spoljnih poslova cetiri balkanske zemlje.

Kako se navodi Beograd je u "nelagodnoj situaciji" zbog velikog pritiska koji na Srbiju vrši EU.

Pojedini prištinski portali, pozivajuci se na razlicite izvore, tvrde da ce Srbija tokom prve Tacijeve posete Beogradu, za bezbednost skupa kome ce on prisustvovati, angažovati cak 4.000 policajaca.

I beogradski "Danas" najavljuje mogucnost dolaska Tacija u Beograd.

Pozivajuci se na izvore bliske kosovskom šefu diplomatije, list piše da je Taci potvrdio ucešce na konferenciji, koja ce biti održana 24. aprila u organizaciji nevladine organizacije Omladinski odbor za obrazovanje, a na temu "EU integracije zapadnog Balkana:možemo bolje zajedno".

Prema sagovornicima beogradskog dnevnika, "EU lobira da se poseta dogodi, a vlada u Beogradu ove sedmice treba da donese odluku u vezi sa njegovim dolaskom".

NEPLAĆENA RADNA SNAGA: Koliko vredi svaki vaš lajk i novi prijatelj na Fejsbuku?

Evo tacne vrednosti vašeg profila.


Samo vaše prisustvo vredi oko 81 dolar. Svaki vaš prijatelj na profilu vredi oko 0,62 dolara. Svaki vaš lajk vredi oko 0,03 dolara. U proseku, svaki profil vredi 1.800 dolara, a ozbiljna poslovna grupa ili stranica vredi 3,1 milion dolara.


Gledajuci i prateci Fejsbukov rast u poslednje tri godine, procenjuje se kako je prikupljeno 2,11 milijardi informacija koje mogu da se prodaju. Na taj nacin Fejsbuk zaraduje oko 1,2 miliona dolara dnevno od besplatnog rada svojih korisnika, stvarajuci ono što "Wall Street Journal" zove "najveca neplacena radna snaga u istoriji covecanstva".


(Atraktiva.net)

Pratite Sport na Facebooku i Twitteru

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |