BEOGRAD - U poslednja dva meseca u Beogradu ucestali su obracuni u kojima je više ljudi ranjeno ili ubijeno, pa je u javnosti ponovo pocelo da se govori o „povratku devedesetih“. Medutim, strucnjaci s kojim je Kurir razgovarao smatraju da krvavi sukobi na ulicama prestonice ne podsecaju na one od pre dvadesetak godina i isticu da se obracuni iz tog doba više ne mogu ponoviti.
Rat zbog droge
- Pucnjave su uglavnom reakcija na promene na tržištu droge. Cim policija krene u razbijanje narko-grupa i hapšenje njihovih clanova, ti klanovi pocinju medusobno da se tuku. Droga postaje skuplja ili je nema, tako da „jaki“ opstaju, a „slabi“ pokušavaju da se izbore za opstanak - kaže za Kurir kriminolog Dušan Davidovic i dodaje kako povecanje nasilja na ulici nema veze s trenutnim dešavanjima u MUP.
On smatra da poslednji okršaji na gradskim ulicama ne znace „povratak devedesetih“.
- Tad su se karakteristike kriminala i kriminalaca razlikovale od ovih danas. Kriminal je tada bio uvezen iz Evrope preko mafijaša koji su radili za tajnu policiju. Oni su se osilili, stvorili klanove i ambijent u kojem su kriminalci imali svoju državu.
Svaka država ima svoju mafiju, a srpska mafija je tad imala svoju državu! Danas nema na vidiku zamene liderima poput Željka Ražnatovica ili Milorada Ulemeka Legije, a ostaci pojedinih klanova bave se narkoticima ili pljackama - kaže Davidovic.
On dodaje da su motivi ubistava iz 90-ih bili drugaciji.
- Danas su povodi licne prirode, sukobi izmedu narko-grupa ili narucena ubistva kao amaneti iz devedesetih - kaže Davidovic.
Borba do istrebljenja
Zoran Dragišic, profesor Fakulteta bezbednosti, takode smatra da nema opasnosti od povratka devedesetih.
- Tad je bilo mnogo politickih ubistava, ubijani su novinari, premlacivani gradani... Toga više nema - kaže Dragišic.
On dodaje da ce se sukobi nastaviti ako odnosi izmedu kriminalaca nisu rašcišceni.
- Ukoliko su clanovi tih grupa rešili probleme, neko vreme ce u gradu biti mirno, sve dok se te grupe ponovo ne sukobe. Medutim, ako su odnosi izmedu njih i dalje nerašcišceni, obracunavace se, ako treba i do istrebljenja, sve dok ne reše sukob ili dok ih policija ne razbije - zakljucio je Dragišic.
HRONOLOGIJA
Crna serija obracuna u prestonici
- 23. jun - Cetvorica napadaca pretukli Željka M. (31) na Vracaru, a zatim ga na silu ubacili u automobil. Kad se vozilo zaustavilo, Željko M. je pokušao da pobegne, ali su napadaci zapucali i ranili ga u glavu. Motiv obracuna su poslovi s narkoticima.
- 23. jun - Marko J. (30) ranjen u obe noge i leda ispred kuce na Bežanijskoj kosi u kojoj živi supruga ubijenog vode „zemunskog klana“ Zorana Šijana. On je zbrinut u KBC „Bežanijska kosa“.
- 21. jun - Napadaci ispred hotela „Srbija“ pucali ka muškarcu, koji je, srecom, ostao nepovreden. Akteri dogadaja su identifikovani, a motiv obracuna su poslovi s drogom. - 4. jun - Aleksandar V. (34) ranjen u naselju Altina dok je sedeo u automobilu. Nepoznati napadac je u njega ispalio više metaka, od kojih ga je jedan pogodio u butinu.
- 2. jun - Milan P. (20) i Ilija Ð. (22) ranjeni na Novom Beogradu. Policija je proveravala da li je rec o obracunu dve suparnicke frakcije navijaca Partizana.
- 30. maj - Nikola Vavic (24) uhapšen je zbog sumnje da je ispred splava „Blejvoc“ ranio Roberta R. (27), šefa obezbedenja ovog kluba.
- 16. maj - Velibor Dunjic (29) ubijen u sacekuši ispred splava kod Ušca. Dunjica je, navodno, ubio radnik obezbedenja jednog od okolnih splavova, s kojim se ranije sukobio Dunjicev prijatelj.
- 12. maj - Jovan P. (26) i Saša M. (26) ranjeni u pucnjavi, a policajcima su rekli da nisu videli napadaca i da ne znaju zašto je na njih pucano.
- 8. maj - Marko Ševo (29) ranjen je na Voždovcu, a izdahnuo je 15 dana kasnije u Urgentnom centru.
Strategija
NAPRAVITI SISTEM ZA
BORBU PROTIV KRIMINALA
Davidovic kaže da ce se pucnjave nastaviti sve dok se u Srbiji ne napravi sistem za borbu protiv kriminala.
- U taj sistem bi trebalo da budu ukljuceni javna bezbednost, tužilaštvo i ljudi iz struke. Nama vec godinama kriminal rešavaju politicari, koji to koriste kao priliku za sopstvenu promociju ili za promociju svoje partije. Tu borbu najcešce vode po medijima ili za politickim govornicama. Takve stvari se, medutim, rade na daleko ozbiljniji nacin - kaže Davidovic.