петак, 3. април 2015.

"Srbija da bude spremna za signale iz EU"

 Skrining uspešno završen: Majkl Devenport i Jadranka Joksimovic

- Srbija kao zemlja kandidat treba da pokaže svoju nedovosmilenost i proaktivnu posvecenost procesu evropskih intregracija i to jace nego u prošlosti... Postoji snažna posvecenost proširenju kojim ce se u EU ukljuciti i zemlje iz ovog regiona i svi mi moramo biti pripremljeni tokom naredne dve-tri godine za druge signale koji ce dolaziti iz EU, jer postoji vecina u Evropskom parlamentu koja je za proširenje - rekao je Devenport na konferenciji "Srbija na putu evropskih integracija - skrining posle skrininga".

S druge strane, prema njegovim recima, postoje i one države clanice koje su protiv daljeg proširenja, ali da svi treba da se naviknu na pluralizam.

- Pluralizam je nesto što postoji i on ne treba da nas odvraca - ukazao je Devenport.

Govoreci o završenom skriningu, Devenport je rekao da je on važan u smislu boljeg razumevanja obe strane - šta treba da se uradi u smislu uskladivanja domaceg zakonodavstva sa paravnim tekovinama EU.

- Možemo da vidimo da je Srbija postavila dobar osnov koji je neophodan za dalji tok procesa pristupanja. Takode, može se reci da je Vlada Srbije, odnosno njen pregovaracki tim koji predovodi Tanja Mišcevic, pokazao divan profesionalizam i posvecenost svome zadatku tako što su se držali onog vremenskog rasporeda koji je bio odreden - rekao je Devenport, porucivši i da pored prevremenih izbora i nove vlade pregovori su tekli tacno prema postavljenom planu.

Kaže i da se pridaje veliki znacaj pristupanju Srbije EU i da to stalno istice i srpski premijer, te da je to ponovljeno i tokom prošlonedeljne posete visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini.

- Veoma je važno da se zastane i vidi šta je uradeno do sada i da se pritom ne izgubi iz vida cinjenica da su raniji procesi prioširenja pokazali da je uvek korisno da se u koštac sa poteškocama uhvati odmah. Ti problemi se razlikuju od zemlej do zemlje, a znamo šta ce biti na vasem putu i ne treba ih ostavljati za kasnije - porucio je Devenport, ukazujuci da vlada mudro radi na pospešivanju bilateralnih odnosa sa susednim zemljama.

"Srbija u NATO samo ako se i građani slažu"

 Da li ce vojska nositi i NATO zastavu? Vecina gradano to ne želi!

U obracanju na 88. Rouz-Rot seminaru PS NATO, cija je tema "Srbija, Zapadni Balkan i Evroatlantska zajednica", Ali je porucio da cvrsto veruje da buducnost Srbije leži u evroatlantskim integracijama, ali da je na srpskom narodu da odluci kakva ce mu biti buducnost u evroatlantskoj oblasti.

- Možete da budete deo evroatlantske porodice na mnogo razlicitih nacina. Danas su vaša vlada i parlament cvrsto posveceni clanstvu Srbije u EU dok, nasuprot tome, nije izgledno da Srbija želi da postane clanica NATO, bar ne u skorijoj buducnosti. I to nije nikakav problem - rekao je Ali.

Konstatujuci da gradane Srbije brine kako bi clanstvo u Evropskoj uniji i, eventualno NATO, uticalo na nezavisnost Srbije i njene spoljnopoliticke odluke, Ali je istakao da "kakva god bude bila buducnost Srbije u okviru evroatlantskih integracija, tome gradani Srbije treba da pruže punu podršku jer, u protivnom, taj proces nece uspeti".

- Bila bi greška da njihove brige i pitanja guramo pod tepih. Na njih treba odgovoriti potpuno transparentno i potkrepljeno cinjenicama - smatra potpredsednik Parlamentarne skupštine NATO.

On smatra da je Evropa suocena s novom vrstom "ruskog samopouzdanja".

- Rusija je okupirala i anektirala deo teritorije druge države i nastavlja da pruža pomoc separatistima u istocnoj Ukrajini. To je fundamentalna pretnja posthladnoratovskom sistemu vladavine prava. Taj sistem možda nije savršen, s cim bi se mnogi u Srbiji i Evropi saglasili, ali to je najbolji sistem koji smo ikada imali u istorji naseg kontinenta i ne smemo da dozvolimo da bude uništen - zakljucio je Ali.

четвртак, 2. април 2015.

Dačić: Ne sedimo na dve stolice, imamo svoju

 Više saradujemo sa NATO nego sa Rusijom, rekao Dacic na skupu

Na pitanje ucesnika 88. Rouz-Rot seminara Parlamentarne skupštine NATO (PS NATO) o njegovom stavu o regionalnoj bezbednosti, a kroz dobre odnose Srbije s Rusijom, Dacic je odgovorio da bezbednost u regionu treba da zavisi od bilateralnih odnosa zemalja regiona.

- Bezbednost treba da zavisi od naših bilateralnih odnosa i gradenja medusobnog poverenja i zajednickih interesa u regionu - rekao je Dacic.

Kada je rec o Rusiji, Srbija ima tradicionalne prijateljske odnose sa tom zemljom i ostalim slovenskim državama, podsetio je Dacic i porucio da to ne utice na opredeljenje Srbije ka evropskim integracijama.

- Kod nas ne postoji dilema i ne postavlja se kao ultimativno pitanje da li Srbija ide u Evropsku uniju ili u ostale oblike ekonomskih integracija, poput evro-azijske unije. Nikada nismo imali takvu ideju, niti je nama Rusija to ikada tražila - podvukao je Dacic.

On je ponovio da Srbija želi da gradi dobre odnose i s jednima i s drugima.

Govoreci o vojnoj saradnji s Ruskom Federacijom, Dacic je ponovio da je Srbija vojno neutralna i dodao da je takva saradnja sa zemljama clanicama NATO mnogo intezivnija od saradnje s ruskom vojskom.

- Bili smo neutralni i u vreme Tita, nismo bili clanovi NATO ili Varšavskog pakta i zato je naša pozicija mnogo lakša i te pozicije se pridržavamo i danas. Nemamo vojne aranžmane s Rusijom ili bilo kojom drugom zemljom, niti cemo ih imati. Ima mnogo i neuporedivo više vojnih aktivnosti sa zemljama NATO, nego s Ruskom Federacijom, ali to nije vest, uglavnom je vest kada imamo vojnu vežbu s Rusijom - rekao je Dacic.

Prema njegovim recima, postoje predrasude i zablude u vezi s tim kakva je politika u Srbiji kada je rec o Rusiji i o odredenim interesima Srbije koji se kose s njenim clanstvom u EU.

- To je potpuno pogrešna slika. Mi ne krijemo svoje prijateljstvo s Rusima. Ne kriju ga ni mnoge vaše zemlje koje imaju mnogo vecu ekonomsku razmenu s Rusima nego mi, a neke su tu razmenu i povecale otkako su joj uvedene sankcije. Mi imamo svoju stolicu i ne sedimo na dve stolice - porucio je Dacic ucesnicima skupa.

Ekološka ili politička opasnost

 Voda progutala kuce: Najveca šteta u Lapljem Selu

Institut za održivi razvoj 3E iz Kosovske Mitrovice tvrdi da je došlo i do ozbiljnog ekološkog zagadenja i da bi u poplavljenom podrucju trebalo proglasiti stanje opšte opasnosti po zdravlje ljudi.

Opština Gracanica pak od Instituta zahteva da "ne stvara paniku svojim upozorenjima o ekološkom incidentu" i "ne politizuje situaciju".

- Voda koja se izlila iz korita reke pokupila je mulj i žitki sadržaj "Jalovine Kišnica" pored koje reka protice i nosi sa sobom sadržaj jalovine. Rec je o otpadu od 11 miliona tona olovno-cinkanih ruda, ruda bogatih gvoždem i drugih teških metala, pa je izlivena voda sa sobom donela i nepoznatu kolicinu teških metala. Direktno su ugrožena domacinstva, okucnice, bašte, njive i ostalo poljoprivredno zemljište. Teški metali su dospeli u zemljište i podzemne vode, pa bi korišcenje bunarskih voda bilo potrebno potpuno zabraniti. Poznato je i da "Jalovina Kišnica" sadrži vrlo visok procenat arsenika, dokazano kancerogene supstance koja je ozbiljna pretnja po zdravlje ljudi - kaže Nenad Rikalo, menadžer ekoloških programa u tom Institutu. On istice da postoje najmanje cetiri istraživanja koja potkrepljuju ove zakljucke.

Opština Gracanica traži da se ove tvrdnje potkrepe rezultatima analiza, a od menadžmenta tog instituta zahteva da "prestane da politizuje ionako tešku situaciju".


izvor: vesti online

Hag traži povratak Šešelja!

Vruc krompir Beogradu: Vojislav Šešelj

Premijer Vucic priznaje da ne može da sakrije ljutnju zbog, kako je rekao, nemoralne odluke Tribunala. On misli da je on meta, a ne Šešelj.

Srbija- Ocigledno moj govor na godišnjici bombardovanja 24. marta, ispred zgrade Generalštaba, nije naišao na opšte simpatije u svetu. Ali ja ne želim da menjam ni svoje srce, ni svoj um ni svoj obraz - komentarisao je Vucic kao da je u izbornoj kampanji i dodao da ce se Vlada narednih dana izjasniti povodom haškog zahteva.

Za potpredsednika Vlade Rasima Ljajica Hag nastavlja sa "najblaže receno, cudnim i zbunjujucim odlukama kojima Srbiju ni krivu ni dužnu uvlaci u spor izmedu Sudskog veca, Tužilaštva i samog Šešelja".

Ljajic podseca da je Šešelj pušten prakticno bez ikakvih uslova i za njega i za državu Srbiju.

- Do sada je Srbija izvršila obaveze prema Tribunalu, ali dve kontradiktorne odluke o istoj stvari za samo pet meseci našu saradnju znacajno otežavaju, uticu na kredibilitet suda i percepciju koju naša javnost ima prema toj instituciji - naveo je Ljajic za "Vesti".

Advokat Branislav Tapuškovic smatra da je rec o presedanu.

- Bilo je i ranije puštanja na privremenu slobodu do izricanja presude, ali se nikada nije desilo nešto ovako frapantno da ga vracaju pre presude, odnosno pre vremena. Mislim da ovaj korak Haga nije dobar i ne znam u šta ce se izroditi - rekao je Tapuškovic za "Vesti".

Pretresno vece dužno je da postupi po odluci Žalbenog, da hitno opozove odluku o privremenom oslobadanju lidera SRS-a i naloži mu da se povratak u pritvorsku jedinicu Tribunala - objasnio je Milan Antonijevic iz komiteta pravnika Jukom.
On je saglasan s ocenom da je ova odluka postavila pred državu Srbiju veliki zahtev i podsetio da se Srbija obavezala ranije da ce postupati po odlukama sudskog veca.


Kao cudan potez Haga ocenjuje i Toma Fila, ukazujuci da Žalbeno vece umesto da donese odluku, prebacuje je na prvostepeno vece.

- Ponašanje tužioca Bramerca je ispod svakog nivoa, jer se na odluku o puštanju Šešelja nije žalio, a sada traži da se on vrati u pritvor. Mislim da je rec o napadu na Vladu i ponižavanju Srbije - kazao je Fila za naš list.

Zanimljivo je da je Tužilaštvo ubrzo posle puštanja Šešelja novembra 2014. podnelo zahtev za poništavanje te odluke, jer su "Šešeljevi javni nastupi pokazali da je poverenje u njegovo ponašanje bilo neosnovano". Taj zahtev je odbilo Pretresno vece, ali je Žalbeno sada prihvatilo deo žalbe tužilaštva. Sudije veca da bi na novoj raspravi Šešelj, tužilaštvo, Srbija i Holandija, mogle da iznesu stavove, pa da sud odlucuje o privremenoj slobodi.


Da Tribunal udara na državu Srbiju, smatra i ministar za rad Aleksandar Vulin. Ovaj politicar u javnosti doživljen kao branilac Vucicevog lika i dela, istakao je da odluka iz Haga ima veze s pokušajem rušenja Vucica i destabilizacijom zemlje.

Lider radikala nema nameru da se vrati u Hag

Vest o nalogu da mora nazad u pritvorsku celiju Haškog tribunala Šešelja je zatekla u sedištu stranke, u Zemunu, baš dok se spremao na put za Bor.

Šešelj kaže da odluku nece da poštuje niti ga je nalog iz Haga uznemirio.
- Nisam se uplašio, a i zašto bih, pa ja sam Haški tribunal pobedio! Sigurno je da se dobrovoljno necu vratiti u Hag! Osecam se dobro, a koliko mi je narušeno zdravlje dobro znaju i haški i ostali lekari. Dijagnoza je tu, ali se ja borim. To što sam politicki aktivan ne treba nikoga, a najmanje Haški tribunal da iznenaduje. Pa i u Hagu sam obecavao da cu nastaviti da se bavim politikom i da cu sve uraditi da srušim režim u Srbiji - kaže za "Vesti" Šešelj. On dodaje da su je za vest cuo kada su ga juce pozvali iz kancelarije Haškog tribunala.

- Zvali su me oko 11 sati i pricali na nerazumljivom engleskom. Rekao sam im da ih ne razumem i da govore srpski. Nakon kratke stanke su me obavestili da cu u sredu dobiti njihovu odluku, napismeno i na srpskom jeziku - prica Šešelj. On kaže da iza odluke Haga stoji režim iz Beograda.

- Nikolic i Vucic me se boje, jer je rejting radikala vec premašio 20 odsto, a idu izbori u Vojvodini, prica se i lokalnim izborima, a nisu iskljuceni ni parlamentarni, pa je njima u interesu da me se što pre oslobode. Medutim, što me više gone, ja sam sve jaci - kaže smejuci se grohotom Šešelj. Svestan je da ce po njega poslati policiju.

- Poslace po mene sve što imaju i nemaju, vojsku, policiju, Žandarmeriju, engleske specijalce, Amerikance i Indijance, ali ni to im nece pomoci! Neka me hapse Vucic i Nikolic, dobrovoljno se ne vracam u Hag - odlucan je Šešelj.
izvor: vesti online

Incident u Skupštini Novog Sada: Optužio konobara da sipa otrov u kafu

 Sve demantuje: Aleksandar Ðurdev, lider Trece Srbije

Ðurdev je konobara ponižavao pred desetak ljudi u kabinetu svog stranackog kolege, zamenika predsednika Skupštine grada Miroslava Ilica. Nakon odbijanja da popije “otrovanu“ kafu, Ðurdev je šoljicu od besa razbio tako da je kafe bilo po celom kabinetu.

- Govorio mi je: "Ðubre jedno, šta si to sipao u kafu“ i insistirao da sazna "za koga ja radim“. Direktno me je optužio da želim sve da ih otrujem. Terao me je pred svima u kabinetu da popijem kafu koju sam doneo. Odbio sam ga više puta, a on je zatim iz besa razbio punu šolju - kaže konobar Dragan Novakovic.

Novakovic kaže da je kafa zabvršila svuda: po zidu, njegovom odelu, kao i po samom Ðurdevu. Kancelarija je, tvrdi konobar, zbog toga iste veceri okrecena.

- Za 27 godina rada ovde služio sam 12 predsednika država i mnogo važnije ljude od gospode iz Trece Srbije, i ne pamtim ništa slicno. To može da uradi samo bolestan um. Sve je uradeno ispod ljudskog dostojanstva - kaže Novakovic, koji je zatražio od svojih nadredenih da ne služi više clanove ove stranke.

On kaže da mu se zamenik predsednika sutradan izvinio, ali ne i Ðurdev.

Ovo je samo jedan u nizu incidenata po kojima je poznat Ðurdev.  Pre dve godine, dok je bio izvršni direktor "Informatike“, Aleksandar Ðurdev je demolirao kafe kuhinju ovog preduzeca koja se nalazi prekoputa njegove kancelarije.

Prvaku Trece Srbije tada je zasmetala buka koja je navodno dolazila iz kafe kuhinje. Uleteo je u nju i prevrnuo pult na kom su se nalazile kafe, naredujuci svim prisutnima da se "ciste napolje“. Ovu informaciju tada su potvrdili i predstavnici Sindikata ovog javnog preduzeca, dok ju je Ðurdev negirao, tvrdeci da je po naravi vrlo "miran i miroljubiv“.

Nasilni incidenti nisu strani ni Ðurdevom stranackom kolegi Dragiši Vasiljevicu koji je 2013., kao tadašnji savetnik direktora u Lisju, pijan polupao sav inventar u restoranu za dace na groblju, preteci zaposlenima da ce ih "sve pobiti kalašnjikovim“.

2.000 PAROVA PRIZNALO: Bez ovoga naša ljubav ne bi funkcionisala

Istraživanje na 2000 muškaraca i žena otkrilo je u kojoj meri mobilni uticu na ljubavni život. Podaci pokazuju veliki uticaj tog uredaja u vezi pa se  ponekad cini da nas je u vezi cetvero - mi i partner i naravno dva mobilna.


Nametnulo se pitanje je li takva veza dobra stvar i da li bi naš život bio bolji bez malih svetlecih ekrana.


Istraživanje je otkrilo kako 90 odsto parova svakodnevno komunicira putem poruka, a zanimljivo je kako cak njih 43 odsto dnevno s partnerom razmeni i 10 poruka.


No ne radi se smo o vrucim seksi porukama, one su naime, poprilicno neromanticne i tice se svakodnevnih stvari. Ispitanici kažu kako su im mobilni uveliko olakšali komunikaciju jer su na taj nacin tokom dana povezani.


"Fotografišete se dok ste na putu, u kontaktu ste tokom radnog dana...", kaže Debi Herbenik profesorka na Univerzitetu Indiana.


Zanimljivo je i kako je 84 odsto ispitanika otkrilo kako im je mobilni i prilikom spavanja uvek nadohvat ruke. Neki parovi su cak postavili i pravila korištenja mobilnih telefona u vezi.


Njih 21 odsto napravilo je pravila, poput "nemoj mi previše smetati".


Parovi koriste mobitele i kako bi slali seksi sadržaje, a 67 odsto muškarac i žena otkrilo je kako je partneru poslalo sliku ili poruku eksplicitnog ili zavodljivog sadržaja bar jednom. Raspon poruka je veliki, pojašnjava Herbenik, od suptilnih seksi poruka, do eksplicitnog sadržaja i golih fotografija.


Cak 91 odsto njih otkrilo je kako im je slanje golih fotografija bilo posebno lepo iskustvo. I iako ih se 40 odsto boji da ce njihove gole fotografije Mobilni telefon osim razmene informacija služe i za "pronalaženje" podataka o partneru. Naime, 24 odsto ispitanika uhvatilo je partnera kako im pretražuje mobilni.


No s druge strane vecina ispitanika njih 77 odsto s povrenjem prepušta partneru mobitel, a 54 odsto njih nemaju tajne lozinke. Služenje mobilnim u vezi pomaže nam da ostanemo zajedno, pa 61 odsto ispitanika smatra kako je taj nacin komunikacije dobar.


No prevelika povezanost s moblnim dovela je do nove fobije, upozorava profesorica razvojne psihologije Mišel Droun, koja se bavi istraživanjem povezanosti tehnologije i ljudi.


Poslednje istraživanje otkrilo je kako cak 63 odsto nas pati od nomofobije, straha da cemo ostati bez mobilnih.


(zadovoljna.hr)

Pratite Sport na Facebooku i Twitteru

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |