петак, 27. март 2015.

"Normalno je da pričam i sa Isom Mustafom"

 

- Naravno, mi razlicito mislimo, drugaciji su nam pogledi na svet, drugaciji su nam pogledi i na buducnost Kosova, ali je normalno da razgovaramo, rekao je Vucic novinarima nakon otvaranja regionalne konferencije Poslovnih ljudi u Beogradu.

On je naveo da je sa Mustafom razgovarao o problemima koje Srbi imaju na Kosovu i Metohiji, ali i o drugim pitanjima.

- Moj posao je da razgovaram i uvek cu da razgovaram, i kao što mi je uvek drago da razgovaram i sa Angelom Merkel i sa Vladimirom Putinom, tako mi je normalno da razgovaram i sa onima sa kojim to nije tako popularno, rekao je premijer, navodeci da je s Mustafom bilo reci i o procesu dijaloga, o tome gde da se nastavi i kako da ide dalje...

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Federika Mogerini izjavila je danas u Prištini da treba sprovesti sporazume koji su postignuti u dijalogu i da je pozitivan korak cinjenica da su kosovski premijer Isa Mustafa i predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vucic imali direktne kontakte.

- Nadam se da ce se sprovodenje sporazuma okoncati i smatram da cemo imati pozitivne korake u tom smislu. Sama cinjenica da premijer Mustafa ima direktno kontakte sa premijerom Vucicem je pozitivan korak, rekla je Mogerini na zajednickoj konferenciji za novinare sa Mustafom.

- Ako vidite gde smo bili pre nekoliko godina i gde smo danas, onda je rezultat pozitivan, ali ima jos mnogo toga da se radi. Znam da je deo sprovodenja sporazuma najteži, ali sam uverena da ce se dijalog nastavi, rekla je ona, isticuci da je dobro što je pocelo sprovodenje sporazum za provosude.

Mogerini je naglasila da ocekuje da Skupština Kosova ima dvotrecinsku vecinu za usvajanja odluke o formiranju Specijalnog suda za ratne zlocine na Kosovu.

- Necemo spekulisati o tome, ali želim da Skupština Kosova to usvoji, rekla je visoka predstavnica EU.

- Mislim da treba saradivati i videla sam dva premijera u februaru i vidim da saradaju zajedno. Ponekad ima tenzija i to je normalno, ali vidim dijalog kao pozitivnu stvar. Dialog nosi sa sobom progres za stanovnike Kosova, zakljucila je Mogeri

Visoka predstavnica je rekla da ce "ova godina ce biti znacajna za Kosovo i EU i tokom leta cemo, najverovatnije, potpisati Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, kako bi poboljšali sve oblasti života".

Ona je navela da je ocekuje i rad na liberalizaciji viza za Kosovo i da ceka izveštaj o progresu za viznu liberalizaciju.

- Politicki mi imamo volju da napredujemo, ali treba nam solidna tehnicka podrška. Znam koliko je za Kosovo vredna liberalizacija viza i ja cu vam pomoci u tome i ostalim izazovima. Migracije, ekstremizam i sve ostalo, cinicemo da suzbijamo zajedno i ocekujem dobre rezultate, posebno za gradane, rekla je Mogerini.

Potpredsednica Evropske komisije i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini posetice sutra Beograd, prvi put u tom svojstvu, a, kako se ocekuje, glavna tema razgovora sa srpskim zvanicnicima bice dijalog Beograda i Prištine i primena postignutih dogovora.

Mogerinijevu ce primiti predsednik Srbije Tomislav Nikolic, premijer Aleksandar Vucic i ministar spoljnih poslova Ivica Dacic.


Mustafa je kazao da Kosovo želi da što više bude prisutno u EU i da EU bude što više prisutna na Kosovu.

- Kosovo želi da ima dobru saradnju sa Srbijom i ja sam juce razgovarao sa premijerom Vucicem kako bi direktnim kontaktima rešavali sve probleme", rekao je Mustafa.

On je zahvalio Mogerini za njen veliki doprinos u sporazumu o pravosuda i podsetio da je juce objavljen konkurs za popunjavanje mesta u pravosudnom sistemu na Kosovu, što je rezultat i sporazuma iz Brisela.

- Mi kao Kosovo dajemo podršku za formiranje Specijanog suda (za ratne zlocine) i Kosovo nema cega da se boji, pa ni svoje prošlosti, kazao je Mustafa.

On je naveo da je Mogerini obavestio o planu i programu vlade Kosova i nameri da probleme pokušaju da reše reformama, naglašavajuci da je želja da se ubrza proces vizne liberalizacija, kako bi gradani Kosova mogli slobodno da putuju.

Zaboravljene žrtve i razaranja

 NATO je ratovao i protiv njih: Nenad Zavišic i njegov sin posle bombardovanja Aleksinca

Ministarstvo odbrane tek nedavno je objavilo da je ubijeno 1.008 vojnika i policajaca. Podaci o žrtvama, prema recima Avrama Izraela, nacelnika Centra za obaveštavanje iz vremena bombardovanja, ocito zavise od toga ko ih broji.


- Eto, to je Srbija, vlasti se menjaju, a principa i kriterijuma i dalje nema. Stradalo je više od 3.000 naših gradana, a iz vojske i policije su tek nedavno izašli neki podaci o njihovim poginulim pripadnicima na koje treba uslovno gledati - kaže Izrael za "Vesti" i dodaje da je i jedna žrtva za našu zemlju mnogo.

- Ima li na našem podrucju život ikakvu vrednost? Kada se u Njujorku desio napad na Kule bliznakinje u kojem je stradalo oko 3.000 ljudi, preorana je cela planeta, a kod nas se na vlasti smenjuju kurta i murta i svake godine obeleže 24. mart, dok najbliži stradalih tuguju - kaže on.

NATO je lansirao 1.300 krstarecih raketa i izrucio 37.000 kasetnih bombi. Upotrebljavana je i zabranjena municija s osiromašenim uranijumom, zbog koje je, prema oceni zdravstvenih strucnjaka, Srbiju zahvatila epidemija kancera, a država još uvek nema zakon o civilnim žrtvama rata.

Procenjena materijalna šteta od bombardovanja Srbije iznosi 120 milijardi dolara. Uništeno je i ošteceno 25.000 stambenih objekata i na desetine raznih ustanova, 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Ošteceno je 14 aerodroma, 44 mosta, a 38 srušeno, dok je štete pretrpelo i 176 spomenika kulture. Onesposobljena je trecina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, a bombardovane i rafinerije u Pancevu i Novom Sadu.

Aprila 1999. SRJ je pokrenula postupak pred Medunarodnim sudom pravde za naknadu štete, ali se taj sud oglasio nenadležnim jer tadašnja Jugoslavija nije bila clanica UN. Posle dužeg cutanja vlasti, predsednik Srbije Tomislav Nikolic je prošle godine rekao da Srbija ocekuje naknadu štete, a juce je i lider Jedinstvene Srbije Dragan Markovic ocenio da od bombardovanja "Srbija ne može da podigne glavu" i da bi trebalo da traži ratnu odštetu od NATO. Ukazujuci i na nesagledive posledice od osiromašenog uranijuma on se založio da uz srpske i medunarodni strucnjacvi procene ratnu štetu.

- Sistem osmatranja i obaveštavanja se tokom bombardovanja iskazao u najtežim uslovima, ali je od tada devastiran. Prebacen je u policiju, a iznenadimo se kada nas zadese nepogode poput prošlogodišnjih majskih poplava - objašnjava Avram Izrael.


Iz domace strucne javnosti cuje se da štetu uvek placa poražena zemlja. Markovic istice da krivica za agresiju nije na Srbiji koja je uvek vodila odbrambene, a ne osvajacke ratove. Avram Izrael navodi primer grcke vladajuce Sirize koja je ovih dana zatražila odštetu za Drugi svetski rat, dok je Srbija, kako navodi, "legla na rudu".

Predsednik Srbije Tomislav Nikolic rekao je u Aleksincu da je Srbija braneci sebe branila pravo i pravdu, medunarodne zakone i institucije.
- Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suocili s posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje nijedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne "kolateralne greške", ne zaslužuju secanje ni oprost. Kad budu, ili ako ikada budu izgovorili reci izvinjenja i zatražili oproštaj od nas, cuce reci koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo - rekao je Nikolic.


- Ponašamo se kao da smo mi njih bombardovali i kao da smo im nešto dužni - ocenio je naš sagovornik.

Radikalska vatra: Zapalili zastave NATO, EU, SAD i Kosova

Oko 200 pristalica Srpske radikalne stranke okupilo se ispred zgrade Generalštaba. Oni su zapalili zastave NATO, Evropske unije, SAD i Kosova, a potom se, zaustavljajuci saobracaj, uputili do Trga Republike.

Tamo su naišli na grupu umetnika koji su pod pokroviteljstvom Pokreta socijalista obeležavali godišnjicu bombradovanja. Oteli su im boje i platna na kojima su bile mirovne poruke i ižvrljali parole protiv NATO-a, EU, Kosova, Vucica i Vulina.

Obracajuci se uoci šetnje okupljenima ispred Generalštaba, Vojislav Šešelj kazao je da Srbija nikad ne sme da postane clanica NATO-a, niti EU, iako "izdajnicki režim Aleksandra Vucica radi na tome".

- Hteli smo simbolicno da ovim skupom obeležimo pocetak agresije, a režim je taj skup zabranio. Vucicev režim je kao krezuba veštica, rado bi ujela, ali nema zube, zato danas ni nema policajaca, a bili smo spremni da nas hapse i batinaju - rekao je Šešelj.

Nelegalni PC će to ostati i nakon prelaska na "Vindouz 10"

Americki softverski gigant Majkrosoft saopštio je danas da, iako ce biti moguce nelegalne PC racunare unaprediti na operativni sistem "Vindouz 10", sam prelazak na ovu verziju nece uticati na status legalnosti instaliranog operativnog sistema.


Ukoliko je i pre prelaska na novi operativni sistem uredaj smatran za nelegalan ili nepravilno licenciran, takav uredaj ce i nakon instalacije "Vindouza 10" i dalje ostati nelegalan ili nepravilno licenciran, navodi se u saopštenju Majkrosofta dostavljenom Tanjugu.



"Nelegalni 'Vindouz' nije Majkrosoftov proizvod, niti Majkrosoft stoji iza njega. Nije adekvatno licenciran, niti podržan, bilo od strane Majkrosofta ili odgovarajuceg partnera", porucili su iz Majkrosofta, isticuci da je ta kompanija oduvek bila posvecena pružanju najboljeg moguceg "Vindouz" iskustva korisnicima.



IT strucnjaci smatraju da upotreba piratskog softvera, ukljucujuci i nelegalni "Vindouz", dovodi do veceg rizika od zlonamernih softvera, prevara (krade identiteta, krade podataka kreditnih kartica, itd.), javnog otkrivanja licnih informacija i veceg rizika od nezadovoljavajuceg rada i nefunkcionisanja odredenih funkcija.



Majkrosoft je, kako se precizira, ponudio korisnicima besplatan prelazak na operativni sistem "Vindouz 10" koji se odnosi na nove i postojece kvalifikovane uredaje sa sistemima "Vindouz 7", "Vindouz 8.1" i "Vindouz fon 8.1".



Neka izdanja nisu ukljucena u ovu besplatnu ponudu - kao što su "Vindouz 7 enterprajz", "Vindouz 8/8.1 enterprajz" i "Vindouz RT/RT 8.1".



Korisnici programa ASA (Active Software Assurance), koji upotrebljavaju masovno licenciranje, imaju mogucnost prelaska na druga "Vindouz 10" rešenja namenjena poslovnom segmentu.

Sramno ćutanje o NATO zločinu

 Detalj sa okupljanja Srba u Becu

Svim dijasporskim organizacijama je Zoran Milinkovic, predsednik Instituta za javnu diplomatiju, porucio da se ovakvi dogadaju moraju obeležavati kao opomena da se tako nešto više nikada ne sme dogoditi.


Revoltiran što je izostalo obeležavanje 16-godišnjice agresije na Srbiju, Mraovic je tražio smenu Romea Miloševica, predsednika Saveza Srba Francuske. Mraovic je ukazao i na ogromne žrtve i štete tokom bombardovanja, istakavši da su mnoge organizacije Srba u rasejanju dostojno obeležile 24. mart, dok Romeo Miloševic sa saradnicima "nije imao potrebu za tim"!

- Umesto toga, on je za 29. mart zakazao redovnu Skupštinu Saveza sa banalnim dnevnim redom. Neobeležavanje pocetka NATO agresije je nedozvoljen propust i Romeo Miloševic ne može više da predstavlja Srbe u Francuskoj. Zato se zalažem da na sledecoj sednici bude izabran novi predsednik i rukovodstvo Saveza dostojno Srba u Francuskoj - porucio je Mraovic.

Odgovor Mraovicu stigao je od Gorana Stankovica iz Nadzornog i Odbora za ocuvanje istorijskih znamenitosti Saveza. Stankovic je porucio da je 24. marta na sajt Saveza stavljen kraci tekst i fotografija pod naslovom: "Ne zaboravljamo", uz prenete tekstove iz "Vebtribjuna" i "Telegrafa", kao i spisak clanova novog Biroa Saveza, medu kojima je za celnika Odbora za srpske nacionalne interese umesto Mraovica imenovan Aleksis Trud.

To je naljutilo Mraovica, pa je odgovorio da se takva godišnjica ne obeležava samo na Fejsbuku! Posebno je, kaže, zapanjen prenošenjem clanaka iz "Telegrafa" kao pravog bisera NATO propagande!

- Srbima u Francuskoj servirate da Slobodan Miloševic nije hteo da spreci bombardovanje, vec je rekao "ne" Amerikancima u Rambujeu. Trebalo je da kaže "da" i to bi bilo na liniji izdajnika - ogorcen je Mraovic.

On je zapitao celnike Saveza da li su izabrani da obmanjuju Srbe u Francuskoj i ucestvuju u falsifikovanju srpske istorije.

- Kažete "nismo zaboravili", a ja kažem da niste ništa ni znali, a ni sada ne znate. Ovakvi kakvi ste, vi ste sramota za Srbe u Francuskoj - porucio je Mraovic.

Okupljanje Srba u Becu u organizaciji Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti prošlo je bez tamošnje Zajednice srpskih klubova, što su neki od dijasporaca prokomentarisali kao sramni izostanak! Pod parolom "Ne zaboravi zlocin bez kazne", organizatori skupa su porucili da ne zaboravljaju 627 godina od Miloša Obilica i Otomanske imperije, 101 godinu od Gavrila Principa i Austro-ugarske monarhije, 74 godine od Hitlerove fašisticke imperije i 16 godina neokolonijalne NATO imperije.

- U amanet potomcima ostavljamo kosovski zavet da, kad dode trenutak, budu spremni kao što su bili naši pradedovi 1389, 1804. i 1914. godine. Svaka imperija ce kad-tad pasti. Nikada se ne sme zaboraviti kad je Srbija bila "meta", kad su ubijana deca, uništavane naše kuce i bolnice, kad je Dunav tekao preko mostova, a laž pobedila istinu - culo se od organizatora.

Dugogodišnji aktivista Dragoljub Nekšojevic kritikovao je što na okupljanju nije bila predstavljena Zajednica srpskih klubova.

- Sramno je da nema Zajednice koja je organizovala proteste tokom bombardovanja, a posle toga godinama više nije ucestvovala - kazao je on.

Zoran Milinkovic, predsednik Instituta za javnu diplomatiju u Briselu, zamerio je dijasporskim celnicima što nisu obeležili 24. mart.

- Sve organizacije Srba taj dan su morale da obeleže, jer svi smo patili u toj strašnoj tragediji. Današnje mlade organizacije ili celnici nemaju iskustva i nije im palo na pamet da je potrebno obeležiti taj datum, što je za kritiku - kaže Milinkovic i istice da se šteta naneta Srbiji i narodu ne sme zaboraviti.

U svom odgovoru Savezu Srba Francuske, dr Simo Mraovic je postavio niz pitanja.
- Zar nisu pripadnici NATO pakta uništavali Srbiju da bi je vojno okupirali i potom izgradili planirani Bondstil za druge nasilnicke pohode? Zar nisu bombardovali Srbiju da prigrabe rudno bogatstvo, da unište industriju, da jeftino kupe šta je isplativo i da dodu do jeftine i poslušne radne snage? Zar nisu srušili legalnu vlast u Srbiji da bi doveli kvislinge i svoje ambasadore koji upravljaju Srbijom - zapitao je u Mraovic u otvorenom pismu.


On je naglasio da sa takvih skupova treba u javnost poslati poruke mira, kao i da bi Srbija morala da od svih zemalja, koje su ucestvovale u NATO agresiji, traži da pomognu uklanjanju ruševina i izgradnju porušenih objekata.

- Nisu to bili objekti tadašnjeg predsednika države, vec naroda. Uostalom, nije bombardovan narod Srbije, vec tadašnja vlast - zakljucio je Milinkovic. Jedan od onih koji nije propustio nijedno okupljanje od bombardovanja je Živorad Milanovic koji smatra da je neophodno svakog 24. marta održavati skup secanja i ne dopustiti da u zaborav padnu nevine žrtve.
- Ovakva okupljanja treba da podsete mlade šta se desilo i da se nikada nepravda ne zaboravi - rekao je Milanovic.
Dragana Radosavljevic, takode ucesnica svih dosadašnjih protesta, ukazuje da oni služe za budenje svesti o zlocinu, dok je Lazar Bilanovic, predsednik Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti, istakao da se okupljanju prikljucuje sve više Austrijanaca. Crnogorski premijer Milo Ðukanovic

Skup za promociju NATO u budvanskom hotelu Avala naljutio prosvetne radnike iz tog grada koji su ultimativno tražili od organizatora i rukovodstva hotela da skup odmah bude prekinut i da napuste grad, jer su za opsluživanje te manifestacije angažovani ucenici nekih crnogorskih škola.

Na dan pocetka agresije NATO, promoterima ovog vojnog pakta ultimatum je predao profesora Vlajko Janjic. Nazvavši alijansu "zlocinacko teroristickom organizacijom", profesori su porucili da daju 24 sata ucesnicima da odu iz Budve i Crne Gore i hitno oslobode obaveza sve ucenike koji ih opslužuju da se i ta omladina ne bi našla na meti besa zbog besprimernog ispiranja mozgova ucenika o nekakvoj humanitarnoj ulozi zlocinacke NATO organizacije.

Malo ranije, crnogorski premijer Milo Ðukanovic je izjavio da se Crna Gora u kriticnim danima NATO bombardovanja odlucila u korist mira i vlastitih nacionalnih interesa.

- Niko ne može osecati zadovoljstvo što je naša zemlja bila meta NATO. Jednako tako mislim da sve što je Crna Gora uradila u odnosu na tu situaciju u poslednjih 16 godina možemo da doživljavamo s neskrivenim ponosom - rekao je Ðukanovic.

Osvrnuvši se na odnos Srbije prema NATO, Ðukanovic je rekao da nijedna zemlja ne može biti "pusto ostrvo". On je ukazao da "Srbija komunicira s NATO" i da je ovakva Srbija, "pouzdan partner svima u regionu".

- Uvek je bilo fatalno za Balkan kada je ostajao na marginama evropske politike, a pametni ljudi, kad produ kroz takvo iskustvo, ne dozvoljavaju sebi luksuz da ostave mogucnost da se takva iskustva ponavljaju - kazao je crnogorski premijer.

Prizren sanjali svake noći

Rodni grad mu u srcu: Slaviša Cvetkovic

- Izvinite, ucinilo mi se da pricate srpski - prišla je lepa sredovecna žena. - Ja sam Suncica Cvetkovic, ovo je moj suprug Slaviša. Znate, mi smo došli ovde, trebalo bi da nam obnove kucu - otpocela je pricu. Srce se nadalo, ali razum nije verovao da ce docekati taj dan kada ce neko ocistiti jezive kosture zidina koji su ostali iza podivljale rulje koja je palila sve pred sobom, i "nacrtati" krovove srpskih kuca.

- Ovo nije Prizren koji smo mi napustili. Mi ga zamišljamo onako lepim kako smo ga ostavili 1999. godine - kazali su.

Bogoslovija u centru grada i naselje Potkaljaja i u njemu crkva Svetog Spasa

- Od tada ja sam svake noci sanjao Prizren. Ali, svake noci! Jedan dan u Prizrenu za mene je kao za nekoga mesec dana u Dubaiju - pricao je Slaviša. I tada, a i sada, kada smo ga dve godine kasnije zatekli na kucnom pragu jedne od najlepših srpskih kuca u Prizrenu u naselju Potkaljaja - porodicne kuce Šemica.

Sa jednog prozorskog okna - Prizren na dlanu, sa drugog si u dvorištu crkve Svetog Spasa. Pogled od koga preskoci srce. I tužan i velicanstven.

- Naš povratak je zavisio od situacije. Konacno smo se sada vratili u rodnu kucu, jer naša nije napravljena. Nažalost, nismo imali papire, pa je komšija naše imanje prisvojio. Suprug i ja nismo imali gde, i brat nas je ovde prihvatio. Nismo se još uselili, ali se nadamo da ce u buducnosti biti svega što nam je potrebno za normalan život - pricala je Suncica.


Ova 56-godišnja Prizrenka i njen tri godina stariji suprug ne kriju da su finansije i zdravstveno stanje bili jedan od kljucnih razloga za povratak. On, izmedu ostalog, boluje od slip apnee, sindroma koji oznacava prestanak disanja tokom spavanja, i ne sme u krevet bez maske i citavog niza lekova, za koje kažu da je potrebno 35 evra nedeljno.

- Moj muž je vrlo bolestan covek, a nema penziju. Ja sa biroa dobijam 8.500 dinara. Sa time smo živeli i tamo i ovde. Eto, to nas je povuklo da se vratimo. Bolje je vratiti se u svoj rodni kraj kada vec nisi uspeo u Srbiji, i poceti život iz pocetka. Polazimo od nule, ali se nadamo da ce ovo malo godina što nam je preostalo, makar u miru i u nekom blagostanju proci - pricala nam je kroz suze naša domacica.

U izbeglištvu su išli ukrug od Ljiga, Kragujevca, Velike Plane, Pokajnice, a tvrde da osim pirinca, šecera, pasulja, brašna i makarona od Crvenog krsta, ništa drugo nisu dobili. Skucili su se u selu Moravce kraj Ljiga, u kuci bez vode jer bolje, kažu, pod kiriju nisu mogli da priušte.

- Živeo si neki normalan život, a onda si se vratio u kameno doba. Celog života smo radili da stvorimo nešto, i stvorili smo ovde u Prizrenu, ali smo sve izgubili za tren i pošli bez dinara - kaže Suncica.

- Ma, dva druga za 15 godina nisam stekao - dodaje teško Slaviša.

- Mi smo uvek došljaci, bez obzira na to što smo Srbi - odmahuje rukom.

- Sreca, pa su nam se cerke poudale, imaju svoju decu i svi su zdravi. Ostavila sam pola srca tamo, ali sada cemo imati krov nad glavom - prica Suncica.

Krov imaju, ali su za sada zidovi vlažni. Sa plafona prizemlja vise kapljice. Ali, naša domacica je tipicna Prizrenka - gospodstvenog držanja i u tešim trenucima i ponosna na svoje poreklo.

- Osoba sam koja je veseljak, komunikativna, ali od svih muka kao da se i u meni nešto promenilo. Nisam više ta Suncica koja je na svakom veselju bila prva da zapeva i zaigra. Naša porodica Šemic i muževljeva Cvetkovic su se 35 godina bavile igrom i pesmom. U ovom delu Potakalje nije bilo deteta i roditelja da nije išlo u KUD Buducnost, odnosno "Car Uroš". Naša porodica Šemic je pogotovu poznata po igracima i pevacima. I deca i unucicu su mi talentovani, i vole da dodu ovamo. U Prizren. Bez obzira na sve.

- Komšije - neki se jave, neki ne. Ima dosta Turaka, imamo i prijatelja Albanaca, koji se još uvek druže sa nama i žele da nam pomognu - pricaju Cvetkovici.

- Neki su i znali šta ce se dogoditi, pa su na vreme prodali kuce, uzeli dobre pare, i tamo gde su išli kupovali citave kvartove. A mi smo odavde krenuli sa malo garderobe, jer se pricalo da ce brzo da prode. Secam se kako nas je više od 22 živelo u jednom stanu u Kragujevcu. Prvi dan smo na pijaci kupovali paradajz, papriku, jaja, jer smo toliko mogli da priuštimo. Sutradan je sve bilo trostruko skuplje. Kažu, došli su Kosovci, imaju para. To nikada necu zaboraviti - prica Suncica.

"Ukrajinska kriza bi mogla da podeli srpsko društvo"

 Opozicija u Srbiji samu sebe uništava: Vilijam Montgomeri

Kako je Montgomeri rekao u Kažiprstu, konflikt Zapada i Rusije ima potencijal da se pogorša i proširi na tlu bivšeg SSSR, što ce pojacati pritiske na Srbiju.

- Veoma sam zabrinut za Srbiju. EU preti da nece otvarati poglavlja u pregovorima, a sa druge strane Rusija pritiska Srbiju da radi stvari koje ce pokazati da zastupa rusku stranu - kaže Montgomeri.

Ipak, on je istakao da ga od pritisaka EU i Rusije najviše brine uticaj sukoba na srpsko društvo.

 - U srpskom društvu imate mnogo onih koji žele u Evropsku uniju i oko toga manje-više konsenzus, ne samo ove vlade vec i Demokratske stranke i ostalih koji su ranije bili na vlasti. Medutim, imate u javnosti i jaku podršku Rusiji. Ono što vidim, jeste da konflikt može da se završi podelom u vašem društvu - rekao je Montgomeri.

Kako je rekao, istraživanja pokazuju da su gradani Srbije vecinski opredeljeni za EU, ali da je istovremeno i Rusija veoma popularna.

- Nije dobro da vaša zemlja mora da bira. Izgleda da se krece ka tome da cete morati da izaberete, što samo može da pojaca sile sa obe strane, a to ce biti loše za vašu zemlju - rekao je Montgomeri.

Bivši ambasador je rekao i da je jedan od "užitaka penzije" to što sada može da kaže šta hoce.

- Kao aktivan ambasador imate više izazova, da pažljivo govorite javno, izazov je odnos sa vašom vladom, a zatim i odnos sa vladom zemlje u kojoj ste. Da sam sada ovde ambasador ništa ne bih govorio javno, a rekao bih samo da je moja najveca bitka sa sopstvenom vladom. Moja najveca bitka bila bi da je ubedim da pošalje poruku EU da više podrži Srbiju i otvori poglavlja - rekao je Montgomeri.

Montgomeri je govoreci o politickoj situaciji u Srbiji rekao da je možda i zdravo što konacno postoji jaka vladajuca vecina.

 -Godinama se u Srbiji teško radilo zbog raznih koalicija, podeljenih ministarstava, korupcije. Mislim da je sada zdravo što imate jaku vecinu koja može da donosi zakone. Tako nešto vidim prvi put od Ðindica i to je dobro - rekao je Montgomeri.

Bivši americki ambasador smatra i da opozicija samu sebe uništava.

 -Istina je da opozicija sama sebe ruši, bez ikakve potrebe da vladajuca partija tome pripomogne. Umesto jedne Demokratske stranke vi ih imate pet, šest, prestao sam da brojim. Ali, to rešavanje tih problema je sada posao za te stranke - rekao je Montgomeri.

Montgomeri, koji je ranije savetovao SNS, rekao je da to više ne radi, ali je dodao i da "srpska vlada ima više ljudi koji pokušavaju da je savetuju nego što treba".

- Mislim da svaki stranac koji dode ovde ima neki savet. To je dovoljno, moj im svakako nije potreban. Ja sam diplomata, volim politiku, to je moj život, tako da održavam kontakte sa razlnim ljudima, ukljucujuci i vašeg premijera, ali ne tako cesto - rekao je on,

Ne znaju šta im je činiti

 Prošlo vreme protesta: Kosovska Mitrovica

Konkurs je otvoren do 25. maja, a u skladu je sa sporazumom koji su u februaru u Briselu potpisali Aleksandar Vucic i Isa Mustafa.

Niko od sudija i tužilaca koje žive na Kosmetu, a racuna se da ih je oko 70, juce nije želeo da otkrije "Vestima" da li ce konkurisati. Isticu da još nisu dobili nikakvu instrukciju iz srpskog Ministarstva pravde i da do njih dolaze kontradiktorne informacije.

Nekima je laknulo posle izjave predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomira Milojevica "da niko od sudija koje odbiju da se integrišu u kosovski pravosudni sistem i sude po kosovskim zakonima nece izgubiti posao i da ce ostati sudije države Srbije".

- Ako su se policajci integrisali, a vecina je tvrdila da to nikada nece da uradi, nema razloga da to ne ucini i sudije, pogotovu ako ih na to potera Beograd. Znatan broj njih ceka da dobije penziju od države Srbije, pa da se potom jave na konkurs koji je raspisala Priština - kaže jedan od bivših radnika suda u Kosovskoj Mitrovici.

Mada je u konkursu naznaceno da kandidati treba da žive na Kosovu, ocekuje se da ce se javiti i advokati i neangažovane sudije iz Srbije kojima nece biti problem da prijave prebivalište u Kosovskoj Mitrovici.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |