четвртак, 5. март 2015.

Igre glavama zbog Šešelja

 Preteške reci zamenika predsednika Srpske radikalne stranke Nemanje Šarovica premijeru Aleksandru Vucicu da se "ne igra glavom" i ne hapsi Šešelja po povratku u Srbiju naišle su na oštru osudu nekada kolega iz iste stranke, danas vladajucih naprednjaka, koji isticu da radikali u stvari prete smrcu celnicima države i vlade. To je u javnosti nametnulo dilemu može li Šarovicev nastup da bude tretiran kao krivicno delo.

Vlast je u panici: Nemanja Šarovic 

Njegovo upozorenje Vucicu, prema oceni potpredsednika SNS-a Igora Mirovica, predstavlja "golu mržnju" prema politickim protivnicima i neskrivenu nameru da se silom izazovu i politicki sukobi i nemiri.


- Posebno su za osudu otvorene pretnje prakticno smrcu predsedniku Republike i Vlade Srbije jer se na taj nacin direktno preti vecini gradana koji su na slobodnim, demokratskim izborima izabrali i Tomislava Nikolica i Aleksandra Vucica - rekao je Mirovic.



Njegov kolega, potpredsednik SNS-a Goran Kneževic pozvao je nadležne da hitno reaguju na "skandalozne i sramotne pretnje sa mitinga SRS-a".


Da ima osnova za reakciju Tužilaštva, kaže direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijevic jer "postoji delo ugrožavanja sigurnosti koje štiti predstavnike najviših državnih organa".


Premijer Aleksandar Vucic je upitan u Andricgradu da prokomentariše navode radikala odgovorio:
- Mislite to što kažu da cu da završim kao Ðindic? Danas je suviše veliki dan da izgovorim i jednu lošu i ružnu rec o malim ljudima - odgovorio je premijer i lider SNS-a.



- Kad se analiziraju sve poruke s mitinga, verujem da postoji dosta osnova da Tužilaštvo reaguje i da da videnje takvih pretnji i navoda, narocito kad se ima u vidu sve što se dešavalo u Srbiji - kazao je Antonijevic i podsetivši na slicne pretnje izgovarane 2003. ukazao da Srbija ima to teško naslede.


Te godine je kao radikal Tomislav Nikolic takode sa mitinga porucio premijeru Zoranu Ðindicu da je "i Tito pred smrt imao problema sa nogom", dok Šarovic precizira da je on na Vidovdan naveo da su "svi koji su hapsili Šešelja od Tita do Ðindica", podrazumevajuci i Slobodana Miloševica, "davno nestali sa politicke scene".


- Histericna reakcija vlasti pokazuje diktatorsku prirodu režima i stvaranje atmosfere linca, ali ne prema svemocnoj vlasti i diktatoru na njenom celu, vec prema svakom ko se usudi da taj režim kritikuje - kazao je Šarovic za "Vesti".

Vojislav Šešelj ostao je dosledan i od srpske vlasti nije tražio garancije tokom eventualnog boravka na privremenoj slobodi u Beogradu, vec je to umesto njega tražio haški sud. Vucicev kabinet ima rok da do srede donese odluku.


- Medijska paljba po Vojislavu Šešelju na vest da bi on mogao da dode u Srbiju sve je izraženija. Premijer Aleksandar Vucic i predsednik Tomislav Nikolic izbegavaju da iznesu jasan i zvanican stav Srbije o davanja garancija Tribunalu. S druge strane, Hag nema nacina da objasni po kom osnovu drži utamnicenog Šešelja jedanaest i po godina u Ševeningenu - kaže za "Vesti" medunarodni ekspert za strategiju dr Milan Dimitrijevic.


- Logicno bi bilo da se srpska vlast, ako vec ne može da se "odbrani" od Haškog tribunala, odnosno njihove odluke da privremeno pusti Šešelja na slobodu, pozove na slucaj Ramuša Haradinaja i da traži od Tribunala da i Šešelj može da se bavi politikom i da privremnu slobodu ne izjednacavaju s kucnim pritvorom - smatra Vukadinovic.



Po mišljenju advokata Save Andelkovica, kljucni problem Haškog tribunala jeste kako da realizuje Šešeljev povratak a da ne izgubi kredibilitet!


- Sudije ovog suda kao i tužioci ne znaju pravo i zakone, pa posle jedanaest i po godina tumaranja po mraku krše osnovna Šešeljeva prava - istice Andelkovic.


Analiticar Ðorde Vukadinovic takode smatra da je problem Šešeljevog jedanaestogodišnjeg haškog tamnovanja slucaj bez presedana.


- Hag sada pokušava da prebaci deo odgovornosti za svoju nesposobnost na srpsku vladu, koja je donekle u pravu, što se necka da prihvati vruc krompir - kaže Vukadinovic i istice da je i evidentan strah srpske vlasti i Šešeljevog povratka. 

SNS: Sramotni napadi na Nikolića

 Srpska napredna stranka (SNS) ocenila je da uvredljivo skandiranje koje se moglo cuti na Gazimestanu ne predstavlja samo necivilizovani napad na predsednika Srbije Tomislava Nikolica, vec i na Srbiju i sve njene gradane.

Izviždan na Gazimestanu: Tomislav Nikolic, predsednik Srbije

"Oni koji su gadali predsednika Nikolica gadali su, u stvari, Srbiju, i naneli nam svima nesagledivu štetu, i unizili ugled naše zemlje", navodi se u saopštenju SNS.


Danasnji incidenti pokazuju koliko je važno da Srbija postane normalna zemlja, navodi SNS.

Srpska napredna stranka ce, kako se dodaje u saoštenju, uložiti maksimalne napore i boriti se svakim danom da Srbija postane moderno i uredeno društvo u kome ce ovakvi ispadi predstavljati samo daleku i ružnu prošlost.


Govor predsednika Srbije Tomslava Nikolica pred Spomenikom palim srpskim junacima u Kosovskom boju na Gazimestanu danas je prekinut zbog uvredljivog skandiranja grupe mladih.

VUČIĆ O POPLAVAMA: Nema više Lako ćemo, moramo da radimo na prevenciji

BEOGRAD - Premijer Srbije Aleksandar Vucic najavio je danas da ce Srbija predano raditi na prevenciji štete od poplava i elementarnih nepogoda, i razvijati efikasan sistem zaštite.


"Napuštamo sistem "lako cemo" i razmišljamo o tome kako da nešto sprecimo", kazao je Vucic u Palati Srbije na predstavljanju Nacionalnog programa upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda. Premijer je naveo da Srbija svake godine zbog poplava gubi 120 miliona dinara, a protekle godine je zbog katastrofalnih poplava u maju izgubila 1,7 milijardi evra.


On je naveo i da Srbija zbog suše gubi i tri do cetiri puta više. Vucic je ucesnicima skupa - predstavnicima UN, EU, Svetske banke i diplomatskog kora kazao da od njih ocekuje pomoc, kako u finansijama, tako i u strucnom delu, kako bi Srbija "konacno naucila" kako da spreci nesrece zbog vremenskih nepogoda.


"Cvrsto smo opredeljeni da pocnemo da radimo na merama prevencije više nego ikada do sad", rekao je Vucic i dodao da Srbiju nije sramota da prizna da neke stvari ne zna, i da želi da uci od razvijenih zemalja i uvede njihove sisteme.


"Ja ne znam gde i kako treba postaviti nasip, ali sam spreman da vas o tome pitam i da o tome naucim", rekao je Vucic. Predsednik Vlade je predstavnicima medunarodne zajednice zahvalio za pomoc u sanaciji štete od poplava i istakao da je najviše pomogla EU, posebno u izgradnji kuca i obnovi škola.


"Bez vas ne bismo znali ni kako da na pravi nacin obnovimo škole, kako da postavimo i rasporedimo ucila", rekao je Vucic. Po njegovim recima, država je reagovala brzo i efikasno kako bi pomogla stanovništvu, i bez obzira na to što ce uvek biti nezadovoljnih, 90 odsto gradana koji su osetili posledice poplava, zadovoljni su pomoci koju su dobili.

IN MEMORIAM: Stevan Jovanović

 Nakon kratke i teške bolesti juce je u Beogradu umro urednik fotografije u "Vestima" Stevan Jovanovic.

Redakcija "Vesti" izgubila vrsnog profesionalca, a kolege ucitelja i prijatelja: Stevan Jovanovic

Roden je 11. oktobra 1950. u Beogradu. Radio je u "Borbi" i njenim izdanjima od 1985. do 1991. godine.



U nedeljniku "Osmica" bio je do 1993. godine, a potom u "Kosmopolitenu".  Od 1. januara 1995. godine Jovanovic je zaposlen u "Vestima".  Karijeru je poceo kao dak Mihaila Ristica.


Njegove kolege svedoce da je Jovanovic bio pravi reporter, virtuoz sa fotoaparatom. Snimao je širom bivše Jugoslavije, obicne i neobicne ljude, rudare, sportiste, umetnike, politicare... Imao je enciklopedijsko znanje i redak dar da primeti i ovekoveci prizore sa ulice.


Uvek je radio cutke. Fotografisao je Matu Parlova, Krešimira Cosica, Rajka Mitica, Dobricu Cosica i mnoge druge velikane kojih više nema. Uvek je rado pratio novinare koji su pisali o borbi malih ljudi sa velikim mocnicima. Bio je pravi umetnik u svom poslu, više je verovao fotoaparatu nego svojim ocima.



Njegovim odlaskom redakcija "Vesti" izgubila je vrsnog profesionalca, a njegove kolege ucitelja i prijatelja.


Jovanovic je za sobom ostavio suprugu, sina, kcerku i unuku.

Srbija ne može dalje bez reformi

Grcka je završila šestomesecni manadat predsedavajuce zemlje EU. Svodeci bilans, Dimitris Kurkulas, zamenik šefa grcke diplomatije u razgovoru za "Vesti" podseca da se Grcka oduvek zalagala ne samo za evropsku integraciju svih zemalja zapadnog Balkana, vec je bila i jedan od inicijatora te politike u vreme samita u Solunu 2003. godine, kad je doneta odluka da se svim tim zemljama pruži realna evropska perspektiva.

Dimitris Kurkulas, zamenik šefa grcke diplomatije

Ta politka ima rezultate?
- Videli smo da je ta politika pretvorena u delo prijemom Hrvatske i otvaranjem pregovora o prijemu Srbije. I druge zemlje su napredovale ka Evropskoj uniji kao na primer Crna Gora. Pored toga, smatram da je dijalog izmedu Beograda i Prištine velika politicka i diplomatska pobeda - kaže Kurkulas.

Meduvladina konferencija EU-Srbija nije održana zbog nedovoljnih rezultata u reformi pravosuda. Kada može da se ocekuje?

- Tehnika pregovaranja nije ista kao pre 20 godina i u vreme kada se pregovaralo o prijemu centralnoevropskih država i Rumunije i Bugarske. Sada pregovori pocinju onim što je najteže, otvaranjem poglavlja o pravosudu i pravnoj državi. Cak i pre nego što se ta poglavlja otvore, mi tražimo od naših partnera da ispune odredene uslove. Kad se ta najteža poglavlja otvore, mislim da ce sve ici brže. Nadam se da ce se konferencija održati za vreme italijanskog predsedavanja. Italija takode spada u zemlje koje podržavaju proširenje Unije na zapad Balkana.

Koja je najveca teškoca koja ocekuje Srbiju u procesu pregovaranja sa EU?

- Proces prijema zahteva ucešce više ministarstava i više javnih službi - to nije samo ministarstvo spoljnih poslova i pregovaracki tim. Za to je potrebna administracija veoma velikog kapaciteta, i tu postoji velika teškoca. Kad je rec o Kosovu, mislim da postoji dijalog koji je dao vrlo opipljive rezultate i nadam se da ce proces dijaloga da se nastavi.



- Jadransko-jonska inicijativu koju je pokrenula Grcka zajedno sa Italijom, s ciljem da se stvori ono što u evropskom recniku nazivamo megaregijom u koju ulazi i Srbija. Vec smo imali veoma dobra iskustva s baltickom i podunavskom regijom. Mislim da ce odluka, koja se uskoro ocekuje, o stvaranju jadransko-jonske megaregije umnožiti mogucnosti za prekogranicne projekte i doprinece integraciji Srbije u EU - rekao je Kurkulas.



Kakva bi bila vaša poruka javnom mnjenju u Srbiji?
- Mislim da ce proces pregovora o prijemu biti težak, ali da ce doneti korist jer sve zemlje, a ne samo Srbija, i ne samo zemlje kandidati, moraju da sprovode reforme. U tim naporima koji se cine ne treba da se vidi nešto što samo služi da bi evropski partneri bili zadovoljni. Oni koji nisu sproveli reforme, medu kojima je i moja zemlja, platili su veoma visoku cenu. Dakle, reforme su u interesu društvenog i ekonomskog razvoja. 

(VIDEO) RAZUMELI GA ZBOG ŠVALERKE: Bivši šef CIA ipak ne ide na robiju zbog odavanja tajni u krevetu

VAŠINGTON - General Dejvid Petreus, bivši direktor CIA koji je priznao da je davao tajna dokumenta svojoj ljubavnici i izazvao nezapamcen skandal koji je 2012. uzdrmao americke obaveštajne službe, ipak nece na robiju jer ga vlasti razumeju!



Petreus, veteran iz Iraka i Avganistana koji je do skandala smatran jednim od najbriljantnijih vojnih umova svoje generacije, nagodio se sa sudom Severne Karoline za dvogodišnju uslovnu kaznu i globu od 40.000 dolara. On ce se zvanicno izjasniti krivim za nedozvoljeno povlacenje i držanje poverljivih dokumenata, a presuda ce mu biti kasnije izrecena. Da nije postigao nagodbu i izjasnio se kao kriv, mogao je za glavnu optužnicu da dobije šest godina zatvora (pet uslovno) plus dve godine zbog ometanja pravde i zloupotrebe položaja.

Dejvid Petreus je, kažu, bio jedan od najbriljantnijih u svojoj generaciji (Foto: Reuters)

Federalni istražni biro (FBI) je u januaru, posle dvogodišnje istrage, predložio da se pokrene postupak protiv bivšeg šefa CIA pošto su tajna dokumenta te špijunske agencije nadena u kompjuteru njegove ljubavnice Pole Brodvel, koautorke njegove biografije "All In: The Education of General David Petraeus". Brodvelova je provela s Petreusom godinu dana u Avganistanu zbog te knjige, a spandali su se 2011. godine.

Iz kreveta u štampariju: Pola Brodvel sa knjigom o Petreusu

On je osam fascikli dokumenata, koje je licno svrstao u strogo poverljive, odneo avgusta 2011. u kucu u Vašingtonu, gde je proveo vikend s ljubavnicom. Iako ništa iz tih dokumenata nije ušlo u biografiju, on ih je ostavio u toj kuci do 1. septembra. Petreus je isprva tvrdio da ta dokumenta ne dovode u opasnost bezbednost Amerike, ali time što ce priznati da je kriv on priznaje i da je ugrozio bezbednost svoje zemlje.


Skandal je izbio tri dana posle reizbora Baraka Obame na mesto predsednika SAD. Petreus je dao ostavku na položaj šefa CIA 2012, kad je u medijima pukla bruka.


(USA Today)

Pijan pregazio devojku na kapiji

KRAGUJEVAC - Umalo tragedija!
Kristina M. (18) zadobila je, srecom, samo lakše povrede kada ju je ispred kapije njene kuce automobilom pokosio T. D. (35), koji je vozio mortus pijan. Saobracajna nezgoda dogodila se u 2.15 u noci izmedu subote i nedelje u Kosovskoj ulici u Kragujevcu, ispred kuce sa brojem 32, u kojoj Kristina živi s majkom Zoricom.


- Devojka se vracala iz grada. Dok je kroz kapiju ulazila u dvorište, ovaj manijak je na suprotnoj strani puta svojim kolima prvo udario u jedan parkirani automobil, a onda se odbio na levu stranu ulice, pokosio Kristinu i razvalio kapiju ispred koje je ona bila. Jadnica je pri padu rasekla glavu, ali, kako je moglo da bude, još je dobro prošla - prica stanarka kuce u susedstvu koja je želela da ostane anonimna.


Prilikom uvidaja posle udesa utvrdeno je da je T. D. vozio pijan.
- Imao je 1,89 promila alkohola u organizmu i po svoj prilici je zbog toga izgubio kontrolu nad automobilom. Odveden je u policijsku stanicu na trežnjenje i protiv njega ce biti pokrenut postupak - rekao je Kurirov izvor u saobracajnoj policiji.



 

Sanirana povreda
DEVOJKA SE OPORAVLJA U BOLNICI


Pacijentkinja je primljena u Kliniku za neurohirurgiju s površinskim povredama glave. Rasekotine su joj zašivene, oporavlja se, ali je zadržana na posmatranju zbog opasnosti da je možda pretrpela i potres mozga usled udarca glavom - receno nam je u Klinickom centru Kragujevac.

adf 300x250

facebook like

Socijalni STANOVI U NISU NIJE CENA OD 350 EURA POGLEDAJTE

Postovani mozda je za vas like stranice mala stvar, ali nama puno znaci HVALA!!!!

facbook like

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes |