Od dolaska stranih "mirovnjaka" na sever Kosova i Metohije, opština Zubin Potok najcešce je bila na udaru pripadnika Kfora, Unmika, Euleksa, Rosu, KPS-a i drugih medunarodnih i kosovskih, legalnih i ilegalnih, vojnih, policijskih i parapolicijskih formacija.
Deca Zubinog Potoka od 1999. godine rastu uz pretecu tutnjavu helikoptera, tenkova i oklopnih transportera, suzavac, pendreke, gumene i bojeve metke. Bilo je i žrtava, pretnji i otvorenih pritisaka da se sele, ali niko nije otišao. Sve su stoicki izdržali i mada su još na udaru ekstremistima iz Prištine, niko ne razmišlja o seobi.
Stevan Vulovic, u mladosti poznati srpski atleticar, danas magistar ekonomije i predsednik opštine Zubin Potok, kaže da su pritisci na opštinu i perfidni i otvoreni, nekad blaži, nekad snažniji.
- Imali smo (ne)srecu da se na našoj teritoriji nalaze najprofitabilniji resursi na Kosovu i Metohiji - brana, jezero i hidroelektrana Gazivode, koje Albanci žele da nam otmu. U Prištini veruju da ce do ovog bogatstva, koje im sada donosi godišnji profit od devet miliona evra, najlakše doci ako nas oteraju u Srbiju - kaže Vulovic.
- Još tokom izgradnje brane Gazivode i potapanja plodne doline Ibarskog Kolašina raseljeno je, mahom u Šumadiju, cak 8.000 naših žitelja. Plan je bio da svi odemo. Na srecu, tada smo opstali, ali su posle 1999. godine krenuli novi i još žešci pritisci koje smo, upornošcu i odlucnošcu da ostanemo na svojim ognjištima, stoicki izdržali, u meduvremenu smo ocvrsli i ojacali, a Hašimu Taciju i njegovim sponzorima poslali smo jasnu poruku da nas niko nikakvom silom ne može oterati. To sada znaju svi i u Prištini i u Briselu i više nas nego ranije uvažavaju - dodaje Vulovic.
Cija je imovina
Prvi covek Zubinog Potoka kaže da se iz ove opštine niko nije odselio, da su se žitelji, pošto su davno zatvoreni gotovo svi pogoni koje je ovde svojevremeno izgradila Srbija, na razne nacine snalazili da prežive, da svakodnevno nicu nove kuce, trgovinske radnje i mala preduzeca i da je u obdaništima i školama sve više dece. Pogled na Metohiju sa mokre Gore
- Godinama cinimo sve da branu, jezero (koje je delom i na teritoriji Srbije) i elektranu Gazivode vratimo u nadležnost naše opštine. Cak i po zakonima Kosova i medunarodnom pravu, ovi resursi su vlasništvo lokalne samouprave. Molili smo predstavnika medunarodne zajednice, pokušavali da razgovaramo i sa vladom u Prištini, ali ne vredi, nece ni da cuju, tvrde da bez Gazivode ne mogu da funkcionišu njihove elektrane u Obilicu i svake godine nam otmu po devet miliona evra. Sa tim parama Zubin Potok bi bio jedna od bogatijih opština ne samo na Kosovu vec i u Srbiji. Necemo odustati, pre ili kasnije, Gazivode ce biti naše, necemo im zavrtati slavine i struju, samo cemo tražiti da sve to uredno plate - kategorican je Stevan Vulovic.
- Nece nas nikada ostaviti na miru, ali sada znaju da smo složni, da smo tvrd orah i da nas nikakva sila i provokacija ne može spreciti u nameri da zauvek ostanemo na našim ognjištima i da se borimo za sve ono što je naše. Trenutno radimo na pokretanju pogona Simpa, Lole, Gradca, Javora i Bar-bilja u kojima cemo, uz pomoc Vlade Srbije, donacija iz Norveške i Danske i naših sredstava, uposliti oko 500 radnika. Iz Prištine su, naravno, odavno bacili oko na ove i druge naše fabrike, ali necemo im dozvoliti da ih preuzmu i da nas ostave bez radnih mesta - naglašava Vulovic.
On tvrdi da je mnogo mladih i strucnih kadrova, školovanih na univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici, ostalo na severu Kosova.
Lekovito bilje
Jedan od njih je i Zoran Utvic, inženjer po struci i odbornik u Skupštini opštine, koji je ostao da živi u selu Kaludra na Mokroj gori, prirodnim i turistickim resursima prebogatoj planini koja pokriva ogroman prostor izmedu Metohije i Raške oblasti.
- Naša sela, na srecu, nisu potpuno ispražnjena, još u njima ima života, mladih i perspektive. Putevi i struja nam nisu najbolji, ali trudimo se da, u granicama mogucnosti, bar deo mladih ljudi zadržimo na selu.
U Brnjaku i Cecevu uskoro pokrecemo fabrike za proizvodnju lekovitog bilja i vode, zaposlicemo po 50 radnika, najboljim poljoprivrednicima obezbedujemo rasne krave i ovce, renovirali smo nekoliko škola, asfaltirali više kilometara puteva. Predstavnici više evropskih zemalja, posebno skandinavskih, prepoznaju naš trud i dobre namere, ne slušaju više samo naloge iz Prištine i trude se da nam pomognu - objašnjava Utvic.
- Nakon potpisivanja Briselskog sporazuma iz Evropske unije je pompezno najavljena pomoc severu Kosova teška cak 35 miliona evra, ništa od ovih para još nije stiglo u Zubin Potok, severnu Kosovsku Mitrovicu, Zvecan i Leposavic. Pravdaju se cinjenicom da još nije osnovana Zajednica srpskih opština, a precutkuju da formiranje Zajednice direktno opstruiše potpisnik sporazuma Hašim Taci. Ako nam i daju neka pare, prethodno ce nas uslovljavati ko zna cime, verovatno ce tražiti da priznamo Kosovo ili slicno. Ni na kakve ustupke više necemo pristati - porucuje Vulovic.
Dragan Milosavljevic, prosvetni radnik iz Zubinog Potoka, kaže da je najvažnije za citav kraj to što su pune škole i obdaništa.
- Deca su htela da idu negde u Srbiju, dojadilo im je da se svakodnevno tuku sa Kforom i KPS-om koji su vrlo cesto, po nalozima iz Prištine, izvodili nekakve vežbe iznad jezera Gazivode i centra naše opštine, nije prijatno gledati kako ispred škole, u kojoj deca sticu prva znanja, stoje borna kola s uperenim mitraljezom, ali i to je, nadam se, prošlo, sinovi su odrasli i ostali ovde, studiraju u Kosovskoj Mitrovici, uporedo se bave i trgovinom i nemaju nameru da se sele - istice Milosavljevic.
Dobrivoje Radovanovic, trgovac iz naselja Velji Breg u Zubinom Potoku, kaže da o odlasku ne razmišlja.
U Zubinom Potoku podsecaju da na Mokroj gori imaju prekrasne ski-staze i planove da grade turisticko naselje, izuzetan turisticki potencijal je i jezero Gazivode, šansu vide i u lovnom turizmu...
- Turizam nam je adut za buducnost, sad moramo brže da radimo, da pokrenemo pogone i uposlimo ljude, a o ski-centru cemo kasnije - istice Zoran Utvic.
- Imamo kucu u Vrnjackoj Banji, bili smo jednom nogom vec u Srbiji, ali posle svega što se ovde izdešavalo rešili smo delom i iz inata da ostanemo i ovde smo sagradili novu kucu - istice Radovanovic.